{"id":21970,"date":"2025-03-27T12:24:15","date_gmt":"2025-03-27T12:24:15","guid":{"rendered":"https:\/\/tamerbadr.com\/?p=21970"},"modified":"2025-04-20T08:59:21","modified_gmt":"2025-04-20T08:59:21","slug":"jhgk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/archives\/21970","title":{"rendered":"Bitka kod Toursa"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

17. o\u017eujka 2019.<\/span><\/span><\/h1><\/div><\/div><\/div>
\u00a0<\/div><\/div><\/div><\/div>

Bitka kod Toursa<\/strong>

Kr\u0161\u0107anski terorist koji je ubio nenaoru\u017eane muslimane u d\u017eamiji na Novom Zelandu napisao je na cijevi svoje pu\u0161ke \u201eCharles Martel\u201c. To ukazuje na to da je dobar \u010ditatelj povijesti. Na\u017ealost, mi muslimani ne \u010ditamo svoju povijest i ve\u0107ina se ne u\u010di u na\u0161im \u0161kolama. Dio na\u0161e povijesti je iskrivljen, bilo namjerno ili iz neznanja. Stoga moramo znati svoju povijest i pri\u010du o Charlesu Martelu, \u010dije je ime napisano na pu\u0161ci koja je ubila nenaoru\u017eane muslimane.

Bitka kod Toursa, poznata i kao Bitka kod Poitiersa, dogodila se izme\u0111u muslimanskih snaga predvo\u0111enih Abd al-Rahmanom al-Ghafiqijem i frana\u010dkih snaga predvo\u0111enih Karlom Martelom. Muslimani su u ovoj bitci pora\u017eeni, a njihov zapovjednik je poginuo. Ovaj poraz zaustavio je muslimansko napredovanje prema srcu Europe.

prije bitke<\/strong>
Godine 112. po Hid\u017eri \/ 730. godine, Abd al-Rahman al-Ghafiqi imenovan je guvernerom Andaluzije. Ugu\u0161io je pobune u Andaluziji izme\u0111u Arapa i Berbera te radio na pobolj\u0161anju sigurnosne i kulturne situacije u zemlji.
Me\u0111utim, ovu stabilnost i red koji su se uspostavili u Andaluziji naru\u0161ili su pokreti Franaka i Gota te njihove pripreme za napad na islamske polo\u017eaje na sjeveru. \u010covjek poput Al-Ghafiqija, veliki vjernik i borac, nije mogao \u0161utjeti. Sje\u0107anja na poraz Toloshe jo\u0161 su ga proganjala i \u010dekao je pravu priliku da izbri\u0161e njezine posljedice. Sada kada je do\u0161la, morao ju je iskoristiti i pripremiti se za nju na najbolji mogu\u0107i na\u010din. Izjavio je svoju namjeru da osvoji, a borci su hrlili k njemu sa svih strana dok nisu dosegli pedeset tisu\u0107a ljudi.

Plan kampanje<\/strong>
Po\u010detkom 114. godine po Hid\u017eri \/ 732. godine poslije Krista, Abd al-Rahman je okupio svoje trupe u Pamploni, sjeverno od Andaluzije, te s njima pre\u0161ao preko Albertovih planina i u\u0161ao u Francusku (Galiju). Uputio se na jug prema gradu Aral, smje\u0161tenom na rijeci Rhone, jer je odbio platiti danak i nije ga poslu\u0161ao. Osvojio ga je nakon velike bitke. Zatim se uputio na zapad prema Vojvodstvu Akvitanije i postigao odlu\u010duju\u0107u pobjedu na obalama rijeke Dordogne, rastrgav\u0161i njegovu vojsku. Vojvoda Odo bio je prisiljen povu\u0107i se sa svojim snagama na sjever, ostavljaju\u0107i svoj glavni grad, Bordeaux, muslimanima da u\u0111u kao osvaja\u010di. Dr\u017eava Akvitanija bila je potpuno u rukama muslimana. Al-Ghafiqi je krenuo prema rijeci Loire i uputio se prema gradu Toursu, drugom gradu vojvodstva, u kojem se nalazila crkva Saint-Martin, koja je u to vrijeme bila izuzetno poznata. Muslimani su napali grad i preuzeli kontrolu nad njim.
Vojvoda Odo nije imao drugog izbora nego potra\u017eiti pomo\u0107 od Merovin\u0161ke dr\u017eave, \u010diji su poslovi bili u rukama Karla Martela. Odazvao se pozivu i po\u017eurio mu u pomo\u0107, budu\u0107i da se prije nije brinuo za muslimanske pokrete u ju\u017enoj Francuskoj zbog spora koji je postojao izme\u0111u njega i Oda, vojvode Akvitanije.

Frana\u010dka spremnost<\/strong>
Karlo Martel je u svom zahtjevu za pomo\u0107 prona\u0161ao priliku da pro\u0161iri svoj utjecaj na Akvitaniju, koja je bila u rukama njegovog suparnika, i da zaustavi muslimansko osvajanje nakon \u0161to mu je po\u010delo prijetiti. Odmah je krenuo i nije \u0161tedio truda u pripremi. Poslao je po vojnike odasvud, a do\u010dekali su ga sna\u017eni, grubi vojnici koji su se borili gotovo goli, uz njegove vlastite vojnike, koji su bili jaki i iskusni u ratovima i nesre\u0107ama. Nakon \u0161to je Karlo Martel zavr\u0161io svoje pripreme, krenuo je sa svojom ogromnom vojskom, koja je brojem bila ve\u0107a od muslimanske vojske, tresu\u0107i zemlju drhtanjem, a francuske ravnice odjekivale su zvukovima i vriskom vojnika sve dok nije stigao do ju\u017enih livada rijeke Loire.<\/span><\/h1>


Bitka<\/strong>
Muslimanska vojska zavr\u0161ila je svoje napredovanje prema ravnici izme\u0111u Poitiersa i Toursa nakon \u0161to je zauzela dva grada. U to vrijeme, vojska Charlesa Martela stigla je do Loire, a da muslimani nisu primijetili dolazak njegove prethodnice. Kada je Al-Ghafiqi htio juri\u0161ati preko rijeke Loire kako bi se susreo sa svojim protivnikom na njezinoj desnoj obali prije nego \u0161to je zavr\u0161io pripreme, Martel ga je iznenadio svojim masivnim snagama koje su broj\u010dano nadma\u0161ivale muslimansku vojsku. Abd al-Rahman bio je prisiljen povu\u0107i se u ravnicu izme\u0111u Poitiersa i Toursa. Charles je pre\u0161ao rijeku Loire sa svojim snagama i ulogorio se sa svojom vojskom nekoliko milja od Al-Ghafiqijeve vojske.
Bitka se odvijala na toj ravnici izme\u0111u dviju strana. To\u010dna lokacija boji\u0161ta nije poznata, iako neki izvje\u0161taji sugeriraju da se dogodila u blizini rimske ceste koja spaja Poitiers i Chatel, na mjestu dvadesetak kilometara sjeveroisto\u010dno od Poitiersa zvanom Al-Balat, rije\u010d koja u Andaluziji zna\u010di pala\u010da ili tvr\u0111ava okru\u017eena vrtovima. Stoga se bitka u arapskim izvorima nazivala Al-Balat Al-Shuhada (Pala\u010da mu\u010denika) zbog velikog broja muslimana koji su u njoj poginuli. U europskim izvorima naziva se Bitka kod Tours-Poitiersa.
Borbe izme\u0111u dvije strane izbile su krajem \u0161a'bana 114. hid\u017ere \/ listopada 732. godine i trajale su devet dana do po\u010detka ramazana, bez da je bilo koja strana postigla odlu\u010duju\u0107u pobjedu.
Desetog dana izbila je velika bitka, u kojoj su obje strane pokazale najve\u0107u hrabrost, izdr\u017eljivost i postojanost, sve dok se Franci nisu po\u010deli umarati i dok se nisu pojavili znakovi pobjede za muslimane. Kr\u0161\u0107ani su znali da islamska vojska ima mnogo plijena koji je stekla u bitkama tijekom napredovanja od Andaluzije do Poitiersa, a taj je plijen optere\u0107ivao muslimane. Arapi su imali obi\u010daj nositi svoj plijen sa sobom, smje\u0161taju\u0107i ga iza svoje vojske s garnizonom koji ih je \u0161titio. Kr\u0161\u0107ani su to shvatili i uspjeli su udariti na muslimane fokusiraju\u0107i se na tu stranu. Okupirali su ih s le\u0111a sa strane garnizona zadu\u017eenog za \u010duvanje plijena. Muslimani nisu shvatili kr\u0161\u0107anski plan, pa su se neke od njihovih divizija okrenule kako bi za\u0161titile plijen, te je tako sustav islamske vojske bio poreme\u0107en, jer se jedna divizija okrenula kako bi za\u0161titila plijen, a druga se borila protiv kr\u0161\u0107ana sprijeda. Muslimanski redovi su se poremetili, a jaz kroz koji su Franci prodirali se pro\u0161irio.
Al-Ghafiqi je poku\u0161ao uspostaviti red, preuzeti kontrolu nad situacijom i o\u017eivjeti entuzijazam me\u0111u svojim vojnicima, ali smrt mu nije pomogla nakon \u0161to ga je pogodila zalutala strijela koja mu je oduzela \u017eivot, te je pao kao \u0161ehid na bojnom polju. Muslimanski redovi postali su sve neredniji, a panika se pro\u0161irila me\u0111u vojskom. Da nije bilo ostataka postojanosti, \u017earke vjere i \u017eelje za pobjedom, muslimane bi zadesila velika katastrofa suo\u010denih s vojskom koja ih je broj\u010dano nadma\u0161ila. Muslimani su \u010dekali do mraka, a zatim su iskoristili priliku mraka i povukli se u Septimaniju, ostavljaju\u0107i svoje stvari i ve\u0107inu plijena kao plijen neprijatelju.
Kad je svanulo jutro, Franci su se digli da nastave borbu, ali nisu prona\u0161li nijednog muslimana. Na mjestu nisu prona\u0161li ni\u0161ta osim potpune ti\u0161ine, pa su oprezno napredovali prema \u0161atorima, nadaju\u0107i se da se u tome krije neka smicalica. Zatekli su ih prazne osim ranjenika koji se nisu mogli pomaknuti. Odmah su ih poklali, a Karlo Martel bio je zadovoljan povla\u010denjem muslimana. Nije se usudio krenuti u potjeru i vratio se sa svojom vojskom na sjever odakle je do\u0161ao.

Razlozi za poraz<\/strong>
Mnogi \u010dimbenici zajedno su doveli do ovog sramotnog rezultata, uklju\u010duju\u0107i:
1 - Muslimani su pre\u0161li tisu\u0107e kilometara otkako su napustili Andaluziju, iscrpljeni su neprekidnim ratovima u Francuskoj, te su bili iscrpljeni mar\u0161em i kretanjem. Tijekom ovog putovanja nisu im stigla poja\u010danja koja bi obnovila vitalnost vojske i pomogla joj u njezinoj misiji, jer je udaljenost izme\u0111u njih i sredi\u0161ta Kalifata u Damasku bila velika. Dakle, u svom mar\u0161u kroz regije Francuske bili su bli\u017ei mitskim pri\u010dama nego povijesnim doga\u0111ajima. Cordoba, glavni grad Andaluzije, nije mogla pomo\u0107i vojsci, jer su mnogi arapski osvaja\u010di bili raspr\u0161eni po njezinim regijama.
2- Muslimanska \u017eelja da za\u0161tite plijen. Svemogu\u0107i Bog u Svojoj Plemenitoj Knjizi ka\u017ee: \u201eO ljudi, Bo\u017eije obe\u0107anje je istina, zato neka vas ne zavara ovozemaljski \u017eivot i neka vas Varalica ne zavara u vezi s Bogom.\u201c [Fatir: 5] Primjetno je da su muslimani bili prevareni ovim ovozemaljskim \u017eivotom koji im se otvorio, pa su se za njega natjecali. Prenosi se od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji prenose El-Buhari i Muslim, od Amra ibn Awfa El-Ensarija, radijallahu alejhi ve sellem, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: \u201eTako mi Allaha, ne bojim se za vas siroma\u0161tva, nego se bojim da \u0107e vam svijet biti olak\u0161an kao \u0161to je bio olak\u0161an onima koji su do\u0161li prije vas, i da \u0107ete se natjecati za njega kao \u0161to su se oni natjecali za njega, i da \u0107e vas uni\u0161titi kao \u0161to je uni\u0161tio njih.\u201c
Bo\u017eji zakon o Njegovom stvaranju je da ako se svijet otvori muslimanima i oni se natje\u010du za njega kao \u0161to su se narodi prije njih natjecali za njega, onda \u0107e i njih uni\u0161titi, ba\u0161 kao \u0161to je uni\u0161tio te prethodne narode. Bo\u017eji Bog ka\u017ee: \u201eNikada ne\u0107ete prona\u0107i nikakvu promjenu na Allahovom putu, niti \u0107ete ikada prona\u0107i nikakvu promjenu na Allahovom putu\u201c (Fatir: 43).

Rezultati bitke<\/strong>
Mnogo je re\u010deno o ovoj bitci, a europski povjesni\u010dari su je okru\u017eili pretjeranim zanimanjem, tretiraju\u0107i je kao odlu\u010duju\u0107u bitku. Tajna njihovog interesa je jasna; ve\u0107ina njih smatra da je spasila Europu. Edward Gibbon, u svojoj knjizi "Propast Rimskog Carstva", ka\u017ee o ovoj bitci: "Spasila je na\u0161e britanske o\u010deve i na\u0161e francuske susjede od jarma gra\u0111anskog i vjerskog Kurana, sa\u010duvala slavu Rima i oja\u010dala odlu\u010dnost kr\u0161\u0107anstva."
Sir Edward Creasey ka\u017ee: \u201eVelika pobjeda koju je Karlo Martel ostvario nad Arapima 732. godine nove ere stavila je odlu\u010duju\u0107i kraj arapskim osvajanjima u zapadnoj Europi i spasila kr\u0161\u0107anstvo od islama.\u201c
Druga skupina umjerenih povjesni\u010dara smatra ovu pobjedu velikom katastrofom koja je zadesila Europu, li\u0161iv\u0161i je civilizacije i kulture. Gustave Le Bon u svojoj poznatoj knjizi *Civilizacija Arapa*, koju je Adel Zuaiter precizno i elokvencijski preveo na arapski, ka\u017ee: \u201eDa su Arapi preuzeli Francusku, Pariz bi postao poput Cordobe u \u0160panjolskoj, sredi\u0161te civilizacije i znanosti, gdje bi \u010dovjek s ulice mogao \u010ditati, pisati, a ponekad \u010dak i skladati poeziju, u vrijeme kada europski kraljevi nisu mogli napisati svoja imena.\u201c
Nakon bitke kod Toursa, muslimanima nije pru\u017eena jo\u0161 jedna prilika da prodru u srce Europe. Pogodile su ih podjele i izbijanje sukoba, u vrijeme kada su se kr\u0161\u0107anske snage ujedinile i zapo\u010delo ono \u0161to su nazvali pokretom rekonkviste, zauzimaju\u0107i gradove i baze u rukama muslimana u Andaluziji.

Za\u0161to smo bili sjajni<\/strong>
Knjiga (Nezaboravni dani... Va\u017ene stranice iz islamske povijesti) autora Tamera Badra\u00a0<\/span><\/h1>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

17 \u0645\u0627\u0631\u0633 2019 \u00a0 \u0645\u0639\u0631\u0643\u0629 \u0628\u0644\u0627\u0637 \u0627\u0644\u0634\u0647\u062f\u0627\u0621 \u0627\u0644\u0625\u0631\u0647\u0627\u0628\u064a \u0627\u0644\u0645\u0633\u064a\u062d\u064a \u0627\u0644\u0630\u0649 \u0642\u062a\u0644 \u0627\u0644\u0645\u0633\u0644\u0645\u064a\u0646 \u0627\u0644\u0639\u0632\u0644 \u0641\u0649 \u0645\u0633\u062c\u062f \u0646\u064a\u0648\u0632\u064a\u0644\u0627\u0646\u062f\u0627 \u0643\u0627\u0646 \u0643\u0627\u062a\u0628 \u0639\u0644\u0649 \u0645\u0627\u0633\u0648\u0631\u0629 \u0628\u0646\u062f\u0642\u064a\u062a\u0647 \u0634\u0627\u0631\u0644 \u0645\u0627\u0631\u062a\u0644 \u0641\u0647\u0630\u0627 \u064a\u062f\u0644 \u0639\u0644\u0649 \u0623\u0646\u0647 \u0642\u0627\u0631\u0626 \u062c\u064a\u062f \u0644\u0644\u062a\u0627\u0631\u064a\u062e \u0648\u0644\u0644\u0623\u0633\u0641 \u0641\u0646\u062d\u0646 \u0627\u0644\u0645\u0633\u0644\u0645\u064a\u0646 \u0644\u0627 \u0646\u0642\u0631\u0623 \u062a\u0627\u0631\u064a\u062e\u0646\u0627 \u0648\u0644\u0627 \u064a\u062a\u0645 \u062a\u062f\u0631\u064a\u0633 \u0623\u063a\u0644\u0628\u0647 \u0641\u064a \u0645\u062f\u0627\u0631\u0633\u0646\u0627 \u0648\u062c\u0632\u0621 \u0645\u0646 \u062a\u0627\u0631\u064a\u062e\u0646\u0627 \u064a\u062a\u0645 \u062a\u0634\u0648\u064a\u0647\u0647 \u0625\u0645\u0627 \u0639\u0646 \u0642\u0635\u062f \u0623\u0648 \u0639\u0646 \u062c\u0647\u0644 \u0648\u0644\u0630\u0644\u0643 \u064a\u062c\u0628 […]<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":21971,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","inline_featured_image":false,"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"footnotes":""},"categories":[115],"tags":[],"class_list":{"0":"post-21970","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-115"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21970","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21970"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21970\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21971"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21970"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21970"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21970"}],"curies":[{"name":"radni list","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}