{"id":21958,"date":"2025-03-27T12:15:19","date_gmt":"2025-03-27T12:15:19","guid":{"rendered":"https:\/\/tamerbadr.com\/?p=21958"},"modified":"2025-04-20T09:06:26","modified_gmt":"2025-04-20T09:06:26","slug":"gjfjhdf","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/archives\/21958","title":{"rendered":"Osvajanje Carigrada"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

6. o\u017eujka 2019.<\/span><\/span><\/h1><\/div><\/div><\/div>
\u00a0<\/div><\/div><\/div><\/div>

Osvajanje Carigrada<\/strong>

Muslimani su \u010dekali vi\u0161e od osam stolje\u0107a da se ispuni proro\u010danska dobra vijest o osvajanju Carigrada. Bio je to cijenjeni san i draga nada koja je proganjala vo\u0111e i osvaja\u010de, a njezin plamen nije se gasio s protokom vremena i godina. Ostao je goru\u0107i cilj, pobu\u0111uju\u0107i u ljudima ogromnu \u017eelju da ga postignu, tako da \u0107e onaj tko ga osvoji biti predmet Poslanikove hvale kada je rekao: \u201eCarigrad \u0107e sigurno biti osvojen. Kakav \u0107e to biti izvrstan vo\u0111a i kakva \u0107e ta vojska biti izvrsna.\u201c

Status Carigrada<\/strong>
Carigrad je jedan od najva\u017enijih gradova na svijetu. Osnovao ga je 330. godine bizantski car Konstantin I. Imao je jedinstven globalni polo\u017eaj, toliko da se za njega govorilo: "Kad bi svijet bio jedno kraljevstvo, Carigrad bi bio najprikladniji grad za njegov glavni grad."
Carigrad zauzima utvr\u0111eni polo\u017eaj, blagoslovljen od prirode najdivnijim osobinama velikog grada. Na istoku ga ome\u0111uje Bospor, a na zapadu i jugu Mramorno more, od kojih je svaki okru\u017een jednim zidom. Zapadna strana spaja se s europskim kontinentom i za\u0161ti\u0107ena je dvama zidinama, dugim \u0161est kilometara, koje se prote\u017eu od obala Mramornog mora do obala Zlatnog roga. Unutarnji zid visok je oko dvanaest metara i podupiru ga kule visoke \u0161ezdeset metara, s razmakom izme\u0111u svake kule od oko sto osamdeset metara.
Vanjski zid bio je visok dvadeset i pet stopa i tako\u0111er je bio utvr\u0111en tornjevima sli\u010dnim onima na prvom zidu. Izme\u0111u dva zida nalazio se prostor \u0161irok izme\u0111u petnaest i \u0161ezdeset stopa. Vode Zlatnog roga, koje su \u0161titile sjeveroisto\u010dnu stranu grada, bile su zatvorene masivnim \u017eeljeznim lancem \u010dija su se dva kraja protezala na ulazu izme\u0111u Galatskog zida i Carigradskog zida. Osmanski povjesni\u010dari spominju da je broj branitelja opsjednutog grada dosegao \u010detrdeset tisu\u0107a boraca.

Priprema Osvaja\u010dke vojske<\/strong>
Nakon o\u010deve smrti, sultan Mehmed II. po\u010deo se pripremati za dovr\u0161etak osvajanja preostalih balkanskih zemalja i grada Carigrada kako bi svi njegovi posjedi bili povezani, bez ikakvog napada\u010dkog neprijatelja ili licemjernog prijatelja. U po\u010detku je ulagao velike napore da oja\u010da osmansku vojsku ljudstvom dok njezin broj nije dosegao gotovo \u010detvrt milijuna vojnika, \u0161to je velik broj u usporedbi s vojskama zemalja u to vrijeme. Tako\u0111er je posebnu pozornost posvetio obuci tih skupina u raznim borila\u010dkim vje\u0161tinama i s raznim vrstama oru\u017eja koje bi ih kvalificiralo za veliku invaziju koja se o\u010dekivala. Osvaja\u010d se tako\u0111er pobrinuo da ih pripremi sna\u017enom moralnom pripremom i usadi im duh d\u017eihada, te ih podsjeti na pohvale proroka Muhameda za vojsku koja \u0107e osvojiti Carigrad, te se nadao da \u0107e to biti vojska namijenjena proro\u010dkom hadisu. U Musnedu Ahmeda ibn Hanbela spominje se: Rekao nam je Abdullah ibn Muhammed ibn Ebi \u0160ejba, a \u010duo sam to od Abdullaha ibn Muhammeda ibn Ebi \u0160ejbe: Pri\u010dao nam je Zejd ibn el-Hubab, pri\u010dao mi je El-Velid ibn el-Mugire El-Ma'afiri, pri\u010dao mi je Abdullah ibn Bi\u0161r el-Hath'ami, na osnovu vjerodostojnosti svoga oca, da je \u010duo Poslanika, s.a.v.s., kako ka\u017ee: "Konstantinopol \u0107e biti osvojen, a kakav \u0107e izvrstan zapovjednik biti njegov zapovjednik i kakva \u0107e izvrsna vojska biti ta vojska." Poznavanje ovog hadisa dalo im je neusporedivu moralnu snagu i hrabrost, a \u0161irenje u\u010denjaka me\u0111u vojnicima imalo je veliki utjecaj na ja\u010danje njihove odlu\u010dnosti.

Tvr\u0111ava Rumeli Hisari<\/strong>
Prije osvajanja Carigrada, sultan je \u017eelio utvrditi Bosporski tjesnac kako bi sprije\u010dio poja\u010danja iz Trapezuntskog kraljevstva. To je u\u010dinio izgradnjom dvorca na obali tjesnaca, na njegovom naju\u017eem dijelu na europskoj strani, nasuprot dvorca izgra\u0111enog za vrijeme vladavine sultana Bajazita na azijskoj strani. Kad je bizantski car \u010duo za to, poslao je veleposlanika sultanu nude\u0107i mu danak koji on odredi. Osvaja\u010d je odbio zahtjev i inzistirao na gradnji, svjestan vojne va\u017enosti mjesta. Visoki, utvr\u0111eni dvorac kona\u010dno je dovr\u0161en, dosegnuv\u0161i visinu od 82 metra. Nazvan je "Dvorac Rumelihisar\u0131". Dva dvorca sada su bila jedan nasuprot drugome, udaljena samo 660 metara. Kontrolirali su prolaz brodova s isto\u010dne strane Bospora na njegovu zapadnu stranu, a njihovi topovi mogli su sprije\u010diti bilo koji brod da stigne do Carigrada iz podru\u010dja na istoku, poput Trapezuntskog kraljevstva i drugih lokacija sposobnih za potporu gradu kada je to bilo potrebno. Sultan je tako\u0111er nametnuo cestarinu svakom brodu koji je pro\u0161ao u dometu osmanskih topova postavljenih u tvr\u0111avi. Kada je jedan od mleta\u010dkih brodova odbio stati nakon \u0161to su mu Osmanlije dale nekoliko signala, potopljen je samo jednim topovskim hicem.

Proizvodnja topova i izgradnja flote<\/strong>
Sultan je posebnu pozornost posvetio sastavljanju oru\u017eja potrebnog za osvajanje Carigrada, a najva\u017enije topovima, kojima je posve\u0107ena posebna pozornost. Doveo je ma\u0111arskog in\u017eenjera Urbana, koji je bio majstor konstrukcije topova. Urban ga je toplo do\u010dekao, pru\u017eiv\u0161i mu sve potrebne financijske, materijalne i ljudske resurse. Ovaj in\u017eenjer uspio je projektirati i proizvesti nekoliko masivnih topova, a najzna\u010dajniji je poznati "Sultanov top", koji je navodno te\u017eio stotine tona i za njegovo kretanje bile su potrebne stotine sna\u017enih volova. Sam sultan nadgledao je izgradnju i testiranje ovih topova.
Uz ove pripreme, osvaja\u010d je posebnu pozornost posvetio osmanskoj floti, ja\u010daju\u0107i je i opskrbljuju\u0107i je raznim brodovima kako bi joj omogu\u0107io da izvr\u0161i svoju ulogu u napadu na Carigrad, taj pomorski grad \u010dija opsada nije mogla biti dovr\u0161ena bez prisutnosti pomorske snage koja bi izvr\u0161ila taj zadatak. Izvije\u0161teno je da je brodova pripremljenih za ovu misiju bilo sto osamdeset brodova, dok su drugi rekli da ih je bilo vi\u0161e od \u010detiristo brodova.

sklapati ugovore<\/strong>
Prije napada na Carigrad, osvaja\u010d je nastojao sklopiti ugovore s raznim neprijateljima kako bi se usredoto\u010dio na jednog. Sklopio je ugovor s Kne\u017eevinom Galatom, koja je bila susjedna Carigradu na istoku i od njega odvojena Zlatnim rogom. Tako\u0111er je sklopio ugovore s Genovom i Venecijom, dva susjedna europska emirata. Me\u0111utim, ti ugovori nisu bili na snazi kada je zapo\u010deo stvarni napad na Carigrad, jer su snage iz tih i drugih gradova stigle kako bi sudjelovale u obrani grada.

Polo\u017eaj bizantskog cara<\/strong>
U me\u0111uvremenu, dok se sultan pripremao za osvajanje, bizantski car ga je o\u010dajni\u010dki poku\u0161avao odvratiti od njegovog cilja, nude\u0107i mu novac i razne darove te poku\u0161avaju\u0107i podmititi neke od njegovih savjetnika kako bi utjecali na njegovu odluku. Me\u0111utim, sultan je bio odlu\u010dan provesti svoj plan i te stvari ga nisu odvratile od cilja. Kada je bizantski car vidio sultanovu sna\u017enu odlu\u010dnost da ostvari svoj cilj, zatra\u017eio je pomo\u0107 od raznih europskih zemalja i gradova, na \u010delu s Papom, vo\u0111om katoli\u010dke sekte. U to vrijeme, crkve Bizantskog Carstva, na \u010delu s Carigradom, bile su povezane s Pravoslavnom crkvom, te je me\u0111u njima vladalo intenzivno neprijateljstvo. Car je bio prisiljen laskati Papi pribli\u017eavaju\u0107i mu se i pokazuju\u0107i mu svoju spremnost da radi na ujedinjenju isto\u010dne i zapadne crkve, u vrijeme kada pravoslavni to nisu \u017eeljeli. Papa je zatim poslao predstavnika u Carigrad, gdje je propovijedao u crkvi Aja Sofija, pozvao Papu i najavio ujedinjenje dviju crkava. To je razljutilo pravoslavne mase u gradu i navelo ih da pokrenu pokret protiv ove zajedni\u010dke katoli\u010dko-carske akcije. Neki pravoslavni vo\u0111e su \u010dak rekli: \u201eRadije bih vidio turske turbane u bizantskim zemljama nego latinske kape.\u201c

Preseli se u Carigrad<\/strong>
Sultan je tra\u017eio razlog da otvori vrata ratu, a ubrzo je taj razlog prona\u0161ao u napadu osmanskih vojnika na neka rimska sela i njihovoj obrani, pa su neki ubijeni s obje strane. Sultan je poplo\u010dao put izme\u0111u Edirnea i Carigrada kako bi ga u\u010dinio prikladnim za provla\u010denje divovskih topova kroz njega do Carigrada. Topovi su se u roku od dva mjeseca preselili iz Edirnea u blizinu Carigrada, gdje ih je \u0161titila vojska. Osmanske vojske, predvo\u0111ene samim osvaja\u010dem, stigle su do predgra\u0111a Carigrada u \u010detvrtak, 26. rebi'ul-evvala 857. po hid\u017eri \/ 6. travnja 1453. godine. Okupio je vojnike, kojih je bilo oko dvjesto pedeset tisu\u0107a, ili \u010detvrt milijuna. Odr\u017eao im je sna\u017enu propovijed, poti\u010du\u0107i ih na d\u017eihad i tra\u017ee\u0107i pobjedu ili mu\u010deni\u0161tvo. Podsjetio ih je na \u017ertvu i istinu borbe kada se suo\u010de s njom. \u010citao im je ajete iz Kur'ana koji na to poti\u010du. Tako\u0111er im je spomenuo hadise Poslanika koji su najavljivali osvajanje Carigrada i vrlinu osvaja\u010dke vojske i njezina zapovjednika, te slavu njezina osvajanja za islam i muslimane. Vojska je odmah po\u010dela hvaliti, slaviti i moliti se.
Tako je sultan opsjedao grad svojim vojnicima s kopnene strane i flotom s morske strane. Postavio je \u010detrnaest topni\u010dkih baterija oko grada, u koje je smjestio velike topove koje je izradio Urban, a za koje se govorilo da su ispaljivali velike kamene kugle s udaljenosti od jedne milje. Tijekom opsade otkrivena je grobnica Ebu Ajjuba al-Ansarija. Poginuo je kao mu\u010denik kada je opsjedao Carigrad 52. godine po Hid\u017eri za vrijeme kalifata Muavije ibn Abi Sufjana al-Umavija.

Bizantski otpor<\/strong>
U to vrijeme, Bizantinci su debelim \u017eeljeznim lancima blokirali ulaze u carigradsku luku, sprje\u010davaju\u0107i osmanske brodove da do\u0111u do Zlatnog roga. \u010cak su uni\u0161tili svaki brod koji je poku\u0161ao pri\u0107i. Me\u0111utim, osmanska flota je ipak uspjela zauzeti Prin\u010deve otoke u Mramornom moru.
Car Konstantin, posljednji rimski car, zatra\u017eio je pomo\u0107 od Europe. Genove\u017eani su odgovorili, poslav\u0161i mu pet brodova pod zapovjedni\u0161tvom genove\u0161kog zapovjednika Giustinianija, u pratnji 700 dobrovoljnih boraca iz raznih europskih zemalja. Zapovjednik je stigao sa svojim brodovima i namjeravao je u\u0107i u carigradsku luku, ali su ih osmanski brodovi presreli, te je izbila velika bitka Rabi' al-Thanija 11. 857. po hid\u017eri (21. travnja 1453. po Kr.). Bitka je zavr\u0161ila Giustinianijevom pobjedom, koja mu je omogu\u0107ila ulazak u luku nakon \u0161to su opsjedatelji uklonili \u017eeljezne lance, a zatim ih ponovno postavili nakon \u0161to su europski brodovi pro\u0161li. Osmanske pomorske snage poku\u0161ale su zaobi\u0107i masivne lance koji su kontrolirali ulaz u Zlatni rog i do\u0107i do muslimanskih brodova. Pucali su na europske i bizantske brodove, ali u po\u010detku nisu uspjeli, \u0161to je podiglo moral me\u0111u braniteljima grada.

Flota je preba\u010dena kopnom i blokada je zavr\u0161ena.<\/strong>
Sultan je po\u010deo razmi\u0161ljati o na\u010dinu kako dovesti svoje brodove u luku kako bi dovr\u0161io opsadu kopnom i morem. Na pamet mu je pala neobi\u010dna ideja, a to je bio prevesti brodove po kopnu kako bi mogli pro\u0107i kroz lance postavljene da ih sprije\u010de. Ta neobi\u010dna stvar u\u010dinjena je tako da se tlo izravna za nekoliko sati, a drvene daske su donesene, premazane uljem i ma\u0161\u0107u, a zatim postavljene na poplo\u010danu cestu na na\u010din koji bi olak\u0161ao klizanje i vu\u010denje brodova. Na taj je na\u010din bilo mogu\u0107e prevesti oko sedamdeset brodova i iskrcati ih u Zlatnom rogu, iznenadiv\u0161i Bizantince.
Stanovnici grada probudili su se ujutro 22. travnja i otkrili da osmanski brodovi kontroliraju plovni put. Vi\u0161e nije bilo vodene barijere izme\u0111u branitelja Carigrada i osmanskih vojnika. Bizantski povjesni\u010dar izrazio je svoje zaprepa\u0161tenje ovim podvigom rekav\u0161i: "Nikada prije nismo vidjeli niti \u010duli za tako \u010dudesnu stvar. Mehmed Osvaja\u010d pretvara zemlju u mora, a njegovi brodovi plove preko planinskih vrhova umjesto preko valova. U ovom podvigu Mehmed II. nadma\u0161io je Aleksandra Velikog." Opsjednuti su shvatili da je osmanska pobjeda neizbje\u017ena, ali njihova odlu\u010dnost nije oslabila. Umjesto toga, postali su odlu\u010dniji braniti svoj grad do smrti. 15. d\u017eumade al-ule 857. godine po Hid\u017eri \/ 24. svibnja 1453. godine, sultan Mehmed poslao je pismo caru Konstantinu u kojem ga je pozvao da preda grad bez krvoproli\u0107a. Ponudio se osigurati da on, njegova obitelj, njegovi pomo\u0107nici i svi stanovnici grada koji \u017eele sigurno odu kamo god \u017eele, te da \u0107e krvoproli\u0107e u gradu biti po\u0161te\u0111eno i da ne\u0107e biti izlo\u017eeni nikakvoj \u0161teti. Dao im je izbor da ostanu u gradu ili ga napuste. Kad je pismo stiglo do cara, okupio je svoje savjetnike i predstavio im stvar. Neki od njih bili su skloni predaji, dok su drugi inzistirali na nastavku obrane grada do smrti. Car je bio sklon mi\u0161ljenju onih koji su zagovarali borbu do posljednjeg trenutka. Car je odgovorio osvaja\u010devom glasniku pismom u kojem je rekao: \u201eZahvaljuje Bogu \u0161to je sultan sklon miru i \u0161to je zadovoljan platiti mu danak. \u0160to se ti\u010de Carigrada, zakleo se da \u0107e ga braniti do posljednjeg daha. Ili \u0107e sa\u010duvati svoje prijestolje ili \u0107e biti pokopan pod njegovim zidinama.\u201c Kad je pismo stiglo do osvaja\u010da, rekao je: \u201eVrlo dobro, uskoro \u0107u imati prijestolje u Carigradu ili grob tamo.\u201c

Osvajanje Carigrada<\/strong>
U zoru u utorak, 20. d\u017eumadul-ule 857. hid\u017ere \/ 29. svibnja 1453. godine, osmanski sultan je obavio svoje posljednje pripreme, rasporedio svoje snage i okupio otprilike 100 000 boraca ispred Zlatnih vrata. Mobilizirao je 50 000 na lijevom krilu, a sultan je bio stacioniran u sredini s janji\u010darskim vojnicima. U luci je okupljeno 70 brodova, a napad je zapo\u010deo kopnom i morem. Plamenovi bitke su se poja\u010dali, a zvuk topova probio je nebo, uzrokuju\u0107i paniku u du\u0161ama. Vojni\u010dki povici Allahu Akbar potresli su mjesto, a njihov odjek mogao se \u010duti kilometrima daleko. Branitelji grada davali su sve \u0161to su imali da obrane grad. Pro\u0161ao je samo sat vremena prije nego \u0161to se veliki rov ispred vanjskog zida ispunio tisu\u0107ama mrtvih.
Tijekom ovog bijesnog napada, Justinijan je ranjen u ruku i bedro te je obilno krvario. Povukao se na lije\u010denje unato\u010d carevim molbama da ostane, zahvaljuju\u0107i svojoj hrabrosti i izvanrednoj vje\u0161tini u obrani grada. Osmanlije su udvostru\u010dile svoje napore i pojurile svoje ljestve prema zidinama, ne mare\u0107i za smrt koja ih je \u010dekala. Skupina janji\u010dara sko\u010dila je na vrh zidina, a za njima su slijedili borci, probijaju\u0107i ih strijelama. Ali bezuspje\u0161no, jer su Osmanlije uspjele upasti u grad. Osmanska flota uspjela je podi\u0107i \u017eeljezne lance koji su bili postavljeni na ulazu u zaljev. Osmanlije su upali u grad, koji je obuzela panika, a njegovi branitelji bje\u017eali su sa svih strana. Samo tri sata nakon po\u010detka napada, mo\u0107ni grad bio je pred nogama osvaja\u010da. Sultan je u\u0161ao u grad u podne i zatekao vojnike zauzete plja\u010dkom i drugim aktivnostima. Izdao je naredbe da se sprije\u010di svaka agresija i sigurnost je odmah zavladala.

Muhammed al-Fatih u Medini<\/strong>
Kad je Mehmed Osvaja\u010d pobjedni\u010dki u\u0161ao u grad, sjahao je s konja i poklonio se Bogu u znak zahvalnosti za svoju pobjedu i uspjeh. Zatim se uputio prema crkvi Aja Sofija, gdje se okupio bizantski narod i redovnici. Kad se pribli\u017eio njezinim vratima, kr\u0161\u0107ani unutra bili su izuzetno prestra\u0161eni. Jedan od redovnika otvorio mu je vrata, pa je zamolio redovnika da smiri ljude i uvjeri ih da se sigurno vrate svojim domovima. Ljudi su se umirili, a neki od redovnika skrivali su se u podrumima crkve. Kad su vidjeli Osvaja\u010devu toleranciju i oprost, iza\u0161li su i proglasili svoj prelazak na islam. Osvaja\u010d je tada naredio da se u crkvi odr\u017ei poziv na molitvu, proglasiv\u0161i je d\u017eamijom. Sultan je kr\u0161\u0107anima dao slobodu obavljanja vjerskih obreda i biranja svojih vjerskih vo\u0111a, koji su imali pravo suditi u gra\u0111anskim slu\u010dajevima. To pravo dao je i crkvenjacima u drugim pokrajinama, ali je istovremeno svima nametnuo d\u017eizju. Zatim je okupio kr\u0161\u0107ansko sve\u0107enstvo kako bi izabrao patrijarha. Izabrali su Georgiosa Curtisiusa Scholariusa i dali im polovicu gradskih crkava, dok su drugu polovicu odredili kao d\u017eamije za muslimane. Nakon \u0161to je grad potpuno osvojen, sultan Mehmed preselio je glavni grad u grad, preimenovav\u0161i ga u "Istanbul", \u0161to zna\u010di "prijestolje islama" ili "grad islama". Nakon ovog osvajanja, sultan Mehmed dobio je titulu Sultan Mehmed Osvaja\u010d.

Za\u0161to smo bili sjajni<\/strong>
Iz knjige Nezaboravni dani autora Tamera Badra\u00a0<\/span><\/h1>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

6 \u0645\u0627\u0631\u0633 2019 \u00a0 \u0641\u062a\u062d \u0627\u0644\u0642\u0633\u0637\u0646\u0637\u064a\u0646\u064a\u0629 \u0627\u0646\u062a\u0638\u0631 \u0627\u0644\u0645\u0633\u0644\u0645\u0648\u0646 \u0623\u0643\u062b\u0631 \u0645\u0646 \u062b\u0645\u0627\u0646\u064a\u0629 \u0642\u0631\u0648\u0646 \u062d\u062a\u0649 \u062a\u062d\u0642\u0642\u062a \u0627\u0644\u0628\u0634\u0627\u0631\u0629 \u0627\u0644\u0646\u0628\u0648\u064a\u0629 \u0628\u0641\u062a\u062d \u0627\u0644\u0642\u0633\u0637\u0646\u0637\u064a\u0646\u064a\u0629\u060c \u0648\u0643\u0627\u0646 \u062d\u0644\u0645\u0627\u064b \u063a\u0627\u0644\u064a\u0627\u064b \u0648\u0623\u0645\u0644\u0627 \u0639\u0632\u064a\u0632\u0627\u064b \u0631\u0627\u0648\u062f \u0627\u0644\u0642\u0627\u062f\u0629 \u0648\u0627\u0644\u0641\u0627\u062a\u062d\u064a\u0646 \u0644\u0645 \u064a\u064f\u062e\u0628 \u062c\u0630\u0648\u062a\u0647 \u0645\u0631 \u0627\u0644\u0623\u064a\u0627\u0645 \u0648\u0643\u0631 \u0627\u0644\u0633\u0646\u064a\u0646\u060c \u0648\u0638\u0644 \u0647\u062f\u0641\u0627\u064b \u0645\u0634\u0628\u0648\u0628\u0627\u064b \u064a\u062b\u064a\u0631 \u0641\u064a \u0627\u0644\u0646\u0641\u0648\u0633 \u0631\u063a\u0628\u0629 \u0639\u0627\u0631\u0645\u0629 \u0641\u064a \u062a\u062d\u0642\u064a\u0642\u0647 \u062d\u062a\u0649 \u064a\u0643\u0648\u0646 \u0635\u0627\u062d\u0628 \u0627\u0644\u0641\u062a\u062d \u0647\u0648 \u0645\u062d\u0644 \u062b\u0646\u0627\u0621 \u0627\u0644\u0646\u0628\u064a \ufdfa \u0641\u064a \u0642\u0648\u0644\u0647: \u00ab\u0644\u062a\u0641\u062a\u062d\u0646 […]<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":21959,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","inline_featured_image":false,"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"footnotes":""},"categories":[115],"tags":[],"class_list":{"0":"post-21958","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-115"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21958","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21958"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21958\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21959"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21958"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21958"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21958"}],"curies":[{"name":"radni list","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}