{"id":21880,"date":"2025-03-27T11:09:35","date_gmt":"2025-03-27T11:09:35","guid":{"rendered":"https:\/\/tamerbadr.com\/?p=21880"},"modified":"2025-04-20T09:44:14","modified_gmt":"2025-04-20T09:44:14","slug":"rete","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/archives\/21880","title":{"rendered":"Sulejman Veli\u010danstveni"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

28. rujna 2014.<\/span><\/span><\/h1><\/div><\/div><\/div>
\u00a0<\/div><\/div><\/div><\/div>

Sulejman Veli\u010danstveni

Sulejman Veli\u010danstveni nije bio utonuo u u\u017eitke kako nam mediji promoviraju. Naprotiv, bio je pravedan vladar, pjesnik, kaligraf i majstor nekoliko isto\u010dnih jezika, uklju\u010duju\u0107i arapski. Volio je gradnju i gra\u0111evinarstvo te je volio d\u017eihad za ime Boga. Evo njegove istinite pri\u010de.

On je Sulejman Veli\u010danstveni, sin Selima, poznat na Zapadu kao Sulejman Veli\u010danstveni. Jedan je od najpoznatijih osmanskih sultana. Vladao je 48 godina od 9261. TP5T, \u0161to ga \u010dini najdugovje\u010dnijim osmanskim sultanom.
Sultan Sulejman Veli\u010danstveni proveo je \u010detrdeset \u0161est godina na vrhuncu mo\u0107i u Osmanskom kalifatu, tijekom kojeg je dr\u017eava dosegla vrhunac snage i autoriteta. Njezin se teritorij pro\u0161irio do nevi\u0111enih razina, pro\u0161iruju\u0107i svoju vlast na mnoge zemlje diljem tri kontinenta svijeta. Njezin se ugled pro\u0161irio na cijeli svijet, a dr\u017eava je postala svjetski lider, kojem su se udvarale zemlje i kraljevstva. Sustavi i zakoni napredovali su kako bi precizno i redom upravljali \u017eivotom, bez kr\u0161enja islamskog prava, koje su Osmanlije \u017eeljele po\u0161tovati i pridr\u017eavati se u svim dijelovima svoje dr\u017eave. Umjetnost i knji\u017eevnost su napredovale, a arhitektura i gra\u0111evinarstvo su procvjetale.

Njegov odgoj
Njegov otac bio je sultan Selim I., a majka Hafsa Sultan, k\u0107i Menguli Karani kana s Krima. Sulejman Veli\u010danstveni ro\u0111en je u Trabzonu 900. godine po Hid\u017eri \/ 1495. godine, kada mu je otac bio namjesnik. Jako se brinuo o njemu, a Sulejman je odrastao vole\u0107i znanje, knji\u017eevnost, u\u010denjake, knji\u017eevnike i pravnike. Od mladosti je bio poznat po svojoj ozbiljnosti i dostojanstvu.

Preuzimanje uzdi vlasti
Sultan Sulejman Veli\u010danstveni preuzeo je kalifat nakon smrti svog oca, sultana Selima I, 9. \u0161evvala 926. po hid\u017eri \/ 22. rujna 1520. godine. Po\u010deo je upravljati dr\u017eavnim poslovima i usmjeravati njezinu politiku. Svoje govore po\u010dinjao bi svetim kur'anskim ajetom: \u201eUistinu, to je od Sulejmana i uistinu je to u ime Boga, Milostivog, Najmilostivijeg.\u201c Djela koja je sultan u\u010dinio tijekom svoje vladavine bila su brojna i od velikog zna\u010daja u \u017eivotu dr\u017eave.
U prvom razdoblju svoje vladavine uspio je uspostaviti ugled dr\u017eave i udariti pobunjeni\u010dkom namjesniku koji je te\u017eio neovisnosti, vjeruju\u0107i da je mlada dob sultana, koji je imao samo dvadeset i \u0161est godina, dobra prilika za ostvarenje njihovih snova. Me\u0111utim, iznenadila ih je sultanova sna\u017ena i nepokolebljiva odlu\u010dnost, jer je ugu\u0161io pobunu Janberdija al-Ghazalija u Levantu, Ahmeda-pa\u0161e u Egiptu i Qalandara Jalabija u regijama Konya i Marash, koji je bio \u0161ijit i okupio oko sebe oko trideset tisu\u0107a sljedbenika kako bi se pobunio protiv dr\u017eave.

bojna polja
Osmansko Carstvo se za vrijeme Sulejmanove vladavine pro\u0161irilo na mnoga boji\u0161ta kako bi pro\u0161irilo svoj utjecaj, uklju\u010duju\u0107i Europu, Aziju i Afriku. Zauzeo je Beograd 927. po Hid\u017eri \/ 1521. godine, a opsjedao je Be\u010d 935. po Hid\u017eri \/ 1529. godine, ali nije uspio osvojiti ga. Poku\u0161ao je ponovno, ali njegova sudbina nije bila ni\u0161ta bolja od prvog poku\u0161aja. Pripojio je dijelove Ugarske, uklju\u010duju\u0107i njezin glavni grad Budimpe\u0161tu, svojoj dr\u017eavi i u\u010dinio je osmanskom provincijom.
U Aziji je sultan Sulejman pokrenuo tri velike kampanje protiv Safavidskog Carstva, po\u010dev\u0161i od 941. hid\u017ere \/ 1534. godine. Prva kampanja uspjela je pripojiti Irak Osmanskom Carstvu. Tijekom druge kampanje 955. hid\u017ere \/ 1548. godine, Tabriz i tvr\u0111ave Van i Erivan dodani su dr\u017eavnim posjedima. Tre\u0107a kampanja, 962. hid\u017ere \/ 1555. godine, prisilila je \u0161aha Tahmaspa na mir i prepustila Osmanlijama Erivan, Tabriz i isto\u010dnu Anatoliju.
Tijekom njegove vladavine, Osmanlije su se suo\u010dile i s utjecajem Portugalaca u Indijskom oceanu i Arapskom zaljevu. Uwais-pa\u0161a, guverner Jemena, zauzeo je dvorac Taiz 953. godine po Hid\u017eri \/ 1546. godine. Tijekom njegove vladavine, Oman, Al-Ahsa, Katar i more pali su pod utjecaj Osmanskog kalifata. Ova politika dovela je do ograni\u010denja portugalskog utjecaja u vodama Bliskog istoka.
U Africi, Libija, ve\u0107i dio Tunisa, Eritreja, D\u017eibuti i Somalija pali su pod utjecaj Osmanskog kalifata.

Razvoj osmanske mornarice
Osmanska mornarica zna\u010dajno je porasla od vremena sultana Bajazita II. i bila je odgovorna za za\u0161titu mora koja su grani\u010dila s carstvom. Za vrijeme vladavine Sulejmana, mo\u0107 mornarice porasla je na nevi\u0111ene razine dolaskom Hajrudina Barbarose, koji je zapovijedao mo\u0107nom flotom koja je napadala \u0161panjolsku obalu i kri\u017earske brodove u Sredozemlju. Nakon stupanja na prijestolje, sultan mu je dodijelio titulu "Kapudan".
Zahvaljuju\u0107i pomo\u0107i koju je primio od sultana Sulejmana Veli\u010danstvenog, Khair ad-Din je napao \u0161panjolske obale i spasio tisu\u0107e muslimana u \u0160panjolskoj. Godine 935. po Hid\u017eri \/ 1529. godine, poduzeo je sedam putovanja do \u0161panjolskih obala kako bi prevezao sedamdeset tisu\u0107a muslimana iz stiska \u0161panjolske vlade.
Sultan je povjerio Khair ad-Dinu zapovjedni\u0161tvo nad pomorskim kampanjama u zapadnom Mediteranu. \u0160panjolska je poku\u0161ala uni\u0161titi njegovu flotu, ali svaki put nije uspjela i pretrpjela je velike gubitke. Mo\u017eda je njezin najte\u017ei poraz bila bitka kod Preveze 945. hid\u017ere \/ 1538. godine.
Khair ad-Dinova flota pridru\u017eila se francuskoj floti u ratu s Habsburgovcima i pomogla je Francuzima u ponovnom osvajanju grada Nice 950. hid\u017ere\/1543. godine. To je dovelo do toga da je Francuska dragovoljno prepustila francusku luku Toulon osmanskoj upravi, pretvaraju\u0107i francusku vojnu luku u islamsku vojnu bazu Osmanskog Carstva u zapadnom Sredozemlju.
Opseg operacija osmanske flote pro\u0161irio se i na Crveno more, gdje su Osmanlije zauzele Suakin i Massawu, protjerale Portugalce iz Crvenog mora i zauzele obale Etiopije, \u0161to je dovelo do o\u017eivljavanja trgovine izme\u0111u Azije i Zapada preko islamskih zemalja.

Civilizacijski razvoj
Sultan Sulejman Veli\u010danstveni bio je pjesnik istan\u010danog umjetni\u010dkog ukusa, vje\u0161t kaligraf i te\u010dno je govorio nekoliko orijentalnih jezika, uklju\u010duju\u0107i arapski. Imao je oko za drago kamenje i bio je fasciniran gra\u0111evinarstvom, \u010diji su u\u010dinci bili vidljivi u njegovom carstvu. Izda\u0161no je tro\u0161io na velike gra\u0111evine, grade\u0107i tvr\u0111ave i upori\u0161ta na Rodosu, u Beogradu i Budimu. Tako\u0111er je gradio d\u017eamije, cisterne i mostove diljem carstva, posebno u Damasku, Meki i Bagdadu. U svom je glavnom gradu gradio i arhitektonska remek-djela. Istra\u017eiva\u010d Jamal al-Din Faleh al-Kilani tvrdi da se doba Sulejmana Veli\u010danstvenog smatra zlatnim dobom Osmanskog Carstva, jer je bilo najmo\u0107nija dr\u017eava na svijetu i kontroliralo je Sredozemlje.
Tijekom njegovog doba pojavili su se najpoznatiji arhitekti u islamskoj povijesti, poput arhitekta Sinana Age, koji je sudjelovao u osmanskim kampanjama i upoznao se s mnogim arhitektonskim stilovima dok nije razvio vlastiti stil. Sulejmanija d\u017eamija, ili d\u017eamija Sulejmanije u Istanbulu, koju je sagradio za sultana Sulejmana 964. godine po Hid\u017eri \/ 1557. godine, smatra se jednim od najpoznatijih arhitektonskih djela u islamskoj povijesti.
Za vrijeme njegove vladavine, umjetnost osmanskih minijatura dosegla je vrhunac. Arifi je \u017eivopisnim minijaturama dokumentirao politi\u010dke i dru\u0161tvene doga\u0111aje koji su se odvijali za vrijeme vladavine Sulejmana Veli\u010danstvenog. U tom su se dobu istaknuli brojni veliki kaligrafi, a najzna\u010dajniji su Hasan Efendi \u00c7elebi Karahisari, koji je napisao kaligrafiju za d\u017eamiju S\u00fcleymaniye, i njegov u\u010ditelj Ahmed bin Karahisari. Vlastitom je rukom napisao primjerak Kur'ana, koji se smatra remek-djelom arapske kaligrafije i likovne umjetnosti. \u010cuva se u muzeju Topkapi.
Za vrijeme vladavine sultana Sulejmana pojavio se niz u\u010denjaka, me\u0111u kojima je najpoznatiji Abu al-Su'ud Efendi, autor tuma\u010denja poznatog kao "Uputstvo zdravog razuma o zaslugama Svete knjige".

Pravo i uprava
Ono po \u010demu je sultan Sulejman Veli\u010danstveni najpoznatiji i po \u010demu se povezuje s njegovim imenom jesu zakoni koji su regulirali \u017eivot u njegovom prostranom carstvu. Ove zakone je sastavio zajedno sa \u0161eik al-islamom Abu al-Su'ud Efendijem, uzimaju\u0107i u obzir jedinstvene okolnosti regija svog carstva i osiguravaju\u0107i da su u skladu s islamskim pravom i obi\u010dajnim normama. Ovi zakoni, poznati kao "Kanunname Sultan Sulejman", ili Ustav sultana Sulejmana, ostali su na snazi do po\u010detka trinaestog stolje\u0107a po hid\u017eri (19. stolje\u0107e po Kr.).
Ljudi nisu sultana Sulejmana nazivali Zakonodavcem zato \u0161to je uspostavljao zakone, ve\u0107 zato \u0161to ih je pravedno primjenjivao. Zato Osmanlije smatraju da su titule koje su Europljani dali Sulejmanu u njegovo vrijeme, poput "Veliki" i "Veli\u010danstveni", od male va\u017enosti ili utjecaja u usporedbi s titulom "Zakonodavac", koja predstavlja pravdu.
Era Qanunija nije bila era u kojoj je dr\u017eava dostigla svoj najve\u0107i opseg, ve\u0107 era u kojoj je najve\u0107a dr\u017eava bila upravljana najnaprednijim administrativnim sustavom.

Njegova smrt
Sultan Sulejman Veli\u010danstveni nikada nije napustio d\u017eihad. U kasnijim godinama patio je od gihta, zbog \u010dega nije mogao jahati konja. Me\u0111utim, ustrajao je pokazuju\u0107i svoju snagu svojim neprijateljima. Sulejman je imao 74 godine, no kada je saznao da je habsbur\u0161ki kralj napao muslimansku granicu, odmah je krenuo u d\u017eihad. Iako je patio od te\u0161ke bolesti, osobno je predvodio vojsku, predvode\u0107i ogromnu vojsku 9. \u0161evvala 973. po hid\u017eri (29. travnja 1566.). Stigao je do ma\u0111arskog grada Sigeta, jedne od najve\u0107ih kr\u0161\u0107anskih tvr\u0111ava, i natovario se barutom i topovima. Prije nego \u0161to je krenuo u d\u017eihad, lije\u010dnik mu je savjetovao da ne izlazi zbog gihta. Sultanov odgovor, koji je ovjekovje\u010den u povijesti, bio je: "\u017delio bih umrijeti bore\u0107i se za Allaha."
Slava Bogu, ovaj sultan je dosegao duboku starost, imao je pola svijeta pod svojom kontrolom, a kraljevi zemlje bili su mu na raspolaganju. Mogao je u\u017eivati u \u017eivotu u pala\u010dama, sele\u0107i se izme\u0111u soba i u\u017eivaju\u0107i u zadovoljstvima, ali je inzistirao na tome da ide kao ratnik u Bo\u017ejem cilju.
Zapravo je krenuo na \u010delu svoje vojske i nije mogao jahati konja zbog poja\u010danog gihta, pa su ga vozili u kolima dok nije stigao do zidina grada Sigeta, te ga je po\u010deo opsjedati. Za manje od dva tjedna zauzeo je njegova prednja upori\u0161ta, borbe su zapo\u010dele i poja\u010dale se. Bila je to najte\u017ea bitka s kojom su se muslimani suo\u010dili zbog \u010dvrsto\u0107e zidina i \u017eestine kr\u0161\u0107ana u obrani svoje tvr\u0111ave.
Borbe i opsada trajale su punih pet mjeseci, a pitanje osvajanja postajalo je samo te\u017ee, a brige muslimana su se pove\u0107avale zbog te\u0161ko\u0107e osvajanja. Ovdje se sultanova bolest pogor\u0161ala i osjetio je da mu se bli\u017ei kraj, pa je po\u010deo moliti Svemogu\u0107eg Boga, a izme\u0111u ostalog je rekao: \u201eGospodaru svjetova, podari pobjedu svojim muslimanskim robovima i podr\u017ei ih, a nevjernike spali.\u201c
Tako je Bog usli\u0161io molitvu sultana Sulejmana, i jedan od muslimanskih topova pogodio je skladi\u0161te baruta u tvr\u0111avi, uzrokuju\u0107i stra\u0161nu eksploziju koja je protrljala veliki dio tvr\u0111ave i podigla je u nebo. Muslimani su napali tvr\u0111avu, i ona je osvojena, a Sulejmanova zastava podignuta je na najvi\u0161e mjesto u tvr\u0111avi.
Kad je vijest o osvajanju stigla do sultana, bio je presretan i zahvalio je Bogu na ovom velikom blagoslovu. Rekao je: "Sada je smrt ugodna. \u010cestitam ovoj sretnoj osobi na ovoj vje\u010dnoj sre\u0107i. Blagoslovljena je ova zadovoljna i ispunjena du\u0161a, jedna od onih s kojima je Bog zadovoljan i koji su zadovoljni Njim." Njegova du\u0161a je oti\u0161la svom Stvoritelju, u vje\u010dni raj, ako Bog da, 20. Safara, 974. hid\u017ere \/ 5. rujna 1566. godine.
Ministar Mehmed-pa\u0161a skrivao je vijest o sultanovoj smrti sve dok nije poslao po njegovog nasljednika, sultana Selima II. Do\u0161ao je i preuzeo uzde sultanata u Siktvaru, a zatim u\u0161ao u Istanbul nose\u0107i tijelo svog oca mu\u010denika. Bio je to nezaboravan dan, kakav se vidio samo u smrti sultana Mehmeda Osvaja\u010da. Muslimani su saznali vijest o smrti sultana Sulejmana i bili su duboko o\u017ealo\u0161\u0107eni. \u0160to se ti\u010de europske strane, kr\u0161\u0107ani se nikada nisu radovali smrti bilo koga nakon Bajazida I. i Mehmeda Osvaja\u010da kao \u0161to su to u\u010dinili zbog smrti sultana Sulejmana, ratnika koji se borio za ime Allaha. Dan njegove smrti u\u010dinili su praznikom, a crkvena zvona zvonila su od radosti zbog smrti obnovitelja d\u017eihada nacije u desetom stolje\u0107u, neka mu se Allah smiluje.

Iz knjige Nezaboravni vo\u0111e, autora majora Tamera Badra\u00a0<\/span><\/h1>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

28 \u0633\u0628\u062a\u0645\u0628\u0631 2014 \u00a0 \u0633\u0644\u064a\u0645\u0627\u0646 \u0627\u0644\u0642\u0627\u0646\u0648\u0646\u064a \u0644\u0645 \u064a\u0643\u0646 \u0633\u0644\u064a\u0645\u0627\u0646 \u0627\u0644\u0642\u0627\u0646\u0648\u0646\u064a \u063a\u0627\u0631\u0642\u0627\u064b \u0641\u064a \u0627\u0644\u0645\u0644\u0630\u0627\u062a \u0643\u0645\u0627 \u064a\u064f\u0631\u0648\u062c \u0644\u0646\u0627 \u0641\u064a \u0627\u0644\u0625\u0639\u0644\u0627\u0645 \u0628\u0644 \u0643\u0627\u0646 \u062d\u0627\u0643\u0645\u0627\u064b \u0639\u0627\u062f\u0644\u0627\u064b \u0648\u0634\u0627\u0639\u0631\u0627\u064b \u0648\u062e\u0637\u0627\u0637\u0627\u064b \u0648\u0645\u064f\u0644\u0645\u0651\u064b\u0627 \u0628\u0639\u062f\u062f \u0645\u0646 \u0627\u0644\u0644\u063a\u0627\u062a \u0627\u0644\u0634\u0631\u0642\u064a\u0629 \u0645\u0646 \u0628\u064a\u0646\u0647\u0627 \u0627\u0644\u0639\u0631\u0628\u064a\u0629 \u0648\u0645\u063a\u0631\u0645\u0627\u064b \u0628\u0627\u0644\u0628\u0646\u0627\u0621 \u0648\u0627\u0644\u062a\u0634\u064a\u064a\u062f \u0648\u0643\u0627\u0646 \u064a\u062d\u0628 \u0627\u0644\u062c\u0647\u0627\u062f \u0641\u064a \u0633\u0628\u064a\u0644 \u0627\u0644\u0644\u0647 \u0648\u0625\u0644\u064a\u0643\u0645 \u0642\u0635\u062a\u0647 \u0627\u0644\u062d\u0642\u064a\u0642\u064a\u0629 \u0625\u0646\u0647 \u0633\u0644\u064a\u0645\u0627\u0646 \u0627\u0644\u0642\u0627\u0646\u0648\u0646\u064a \u0628\u0646 \u0633\u0644\u064a\u0645 \u0648\u064a\u064f\u0639\u0631\u0641 \u0641\u064a \u0627\u0644\u063a\u0631\u0628 \u0628\u0633\u0644\u064a\u0645\u0627\u0646 \u0627\u0644\u0639\u0638\u064a\u0645, \u0648\u0647\u0648 […]<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":21881,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","inline_featured_image":false,"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"footnotes":""},"categories":[115,184],"tags":[],"class_list":{"0":"post-21880","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-115","8":"category-184"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21880","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21880"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21880\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21881"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21880"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21880"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21880"}],"curies":[{"name":"radni list","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}