{"id":21852,"date":"2025-03-27T10:47:30","date_gmt":"2025-03-27T10:47:30","guid":{"rendered":"https:\/\/tamerbadr.com\/?p=21852"},"modified":"2025-04-20T10:02:12","modified_gmt":"2025-04-20T10:02:12","slug":"gfhfd","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/archives\/21852","title":{"rendered":"Muhammad al-Fatih"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

21. prosinca 2013.<\/span><\/span><\/h1><\/div><\/div><\/div>
\u00a0<\/div><\/div><\/div><\/div>

Muhammad al-Fatih

Sultan Mehmed II. Osvaja\u010d, tako\u0111er poznat kao Fatih Sultan Mehmed Kan II., bio je sedmi sultan Osmanskog Carstva i Osmanske dinastije. Bio je poznat i kao Abu al-Futuh i Abu al-Khairat, uz naziv "Osvaja\u010d". Nakon osvajanja Carigrada, njegovim i titulama ostalih sultana koji su ga slijedili dodana je titula "Cezar".
Ovaj sultan poznat je po tome \u0161to je kona\u010dno okon\u010dao Bizantsko Carstvo nakon \u0161to je trajalo vi\u0161e od jedanaest stolje\u0107a.
Vladao je gotovo trideset godina, tijekom kojih je sultan Mehmed nastavio svoja osvajanja u Aziji, ujedinjuju\u0107i anadolijska kraljevstva i prodiru\u0107i u Europu sve do Beograda. Jedno od njegovih najzna\u010dajnijih administrativnih postignu\u0107a bila je integracija starih bizantskih uprava u \u0161ire\u0107e Osmansko Carstvo.
Njegovo ro\u0111enje i odgoj
Mehmed II. ro\u0111en je 27. red\u017eeba 835. hid\u017ere \/ 30. o\u017eujka 1432. u Edirneu, tada\u0161njem glavnom gradu Osmanskog Carstva. Odgojio ga je otac, sultan Murad II., sedmi sultan Osmanskog Carstva, koji mu je pru\u017eio brigu i obrazovanje kako bi bio dostojan sultanata i njegovih odgovornosti. Nau\u010dio je Kuran napamet, \u010ditao hadise, u\u010dio pravosu\u0111e te prou\u010davao matematiku, astronomiju i vojna pitanja. Osim toga, nau\u010dio je arapski, perzijski, latinski i gr\u010dki.
Otac mu je jo\u0161 u mladosti povjerio Magnezijski emirat kako bi ga osposobio za upravljanje dr\u017eavnim poslovima i upravljanje njezinim poslovima, pod nadzorom skupine istaknutih u\u010denjaka svog vremena, poput \u0161eika Aq Shams al-Dina i Mulle al-Kuranija. To je utjecalo na formiranje osobnosti mladog princa i oblikovalo njegove intelektualne i kulturne orijentacije na pravi islamski na\u010din.
Uloga \u0161ejha \u201eAq Shams al-Dina\u201c bila je istaknuta u oblikovanju osobnosti Muhammeda al-Fatiha, a on mu je od malih nogu usadio dvije stvari: udvostru\u010davanje osmanskog d\u017eihadskog pokreta i stalno sugeriranje Muhammedu od malih nogu da je on princ na kojeg se misli u proro\u010dkom hadisu spomenutom u Musnedu Ahmad ibn Hanbal u hadisu broj 18189: Abdullah ibn Muhammed ibn Abi Shaybah nam je rekao, a \u010duo sam to od Abdullaha ibn Muhammeda ibn Abi Shaybaha, rekao nam je da nam je rekao Zayd ibn al-Hubab, rekao je da mi je rekao al-Walid ibn al-Mughirah al-Ma\u2019afiri, rekao je da je Abdullah ibn Bishr Al-Hath\u2019ami, na osnovu autoriteta svog oca, rekao da je \u010duo Poslanika, neka ga Bog blagoslovi i mir podari, kako ka\u017ee: \u201eKonstantinopol \u0107e biti osvojen, i kakav \u0107e izvrstan vo\u0111a biti njegov vo\u0111a, i kakva \u0107e izvrsna vojska biti ta vojska.\u201c Stoga se osvaja\u010d nadao da \u0107e se hadis Poslanika islama odnositi na njega. Odrastao je ambiciozan, ambiciozan, dobro obrazovan, osjetljiv i emotivan, knji\u017eevni pjesnik, uz to \u0161to je poznavao ratne poslove i politiku. Sudjelovao je sa svojim ocem, sultanom Muratom, u njegovim ratovima i osvajanjima.
preuzeo je vlast
Mehmed Osvaja\u010d preuzeo je sultanat nakon o\u010deve smrti 5. muharema 855. hid\u017ere \/ 7. velja\u010de 1451. godine. Po\u010deo se pripremati za osvajanje Carigrada, kako bi ispunio svoj san i bio meta proro\u010danskih dobrih vijesti. Istovremeno, olak\u0161ao je osvajanja svoje mlade dr\u017eave na Balkanu i u\u010dinio svoju zemlju neprekinutom, tako da je nijedan neprijatelj nije mogao \u010dekati.
Me\u0111u najistaknutijim pripremama koje je poduzeo za ovo blagoslovljeno osvajanje bilo je postavljanje divovskih topova kakve Europa nikada prije nije vidjela. Tako\u0111er je izgradio nove brodove u Mramornom moru kako bi blokirao Dardanele. Izgradio je i veliku tvr\u0111avu na europskoj strani Bospora, poznatu kao Rumeli Hisar\u0131, kako bi kontrolirao Bosporski tjesnac.
Osvajanje Carigrada
Nakon \u0161to je sultan dovr\u0161io sve potrebne mjere za osvajanje Carigrada, krenuo je sa svojom vojskom od 265 000 pje\u0161aka i konjanika, uz pratnju ogromnih topova, prema Carigradu. U zoru u utorak, 20. d\u017eumade al-ule 857. hid\u017ere \/ 29. svibnja 1453. godine, snage Muhameda al-Fatiha uspjele su osvojiti zidine Carigrada, u jednoj od rijetkih vojnih operacija u povijesti. Od tada je sultan Muhammed II. dobio titulu Muhammed al-Fatih, i ona je prevladala nad njim, pa je postao poznat samo pod tim imenom.
Kad je u\u0161ao u grad, sjahao je s konja, poklonio se Bogu u znak zahvalnosti, a zatim se uputio prema crkvi Aja Sofija i naredio da se ona pretvori u d\u017eamiju. Tako\u0111er je naredio izgradnju d\u017eamije na mjestu groba velikog ashaba Ebu Ajjuba al-Ansarija, koji je bio me\u0111u prvima koji su poku\u0161ali osvojiti drevni grad. Odlu\u010dio je Carigrad u\u010diniti glavnim gradom svoje dr\u017eave i nazvao ga Islam Bol, \u0161to zna\u010di Ku\u0107a islama. Kasnije je ime iskrivljeno i postalo poznato kao Istanbul. Usvojio je tolerantnu politiku prema stanovnicima grada i jam\u010dio im prakticiranje bogoslu\u017eja u potpunoj slobodi. Dopustio je onima koji su napustili grad tijekom opsade da se vrate svojim domovima.
Zavr\u0161etak osvajanja
Nakon \u0161to je dovr\u0161io ovo osvajanje, koje je Mehmed II. postigao dok je jo\u0161 bio mladi\u0107, jo\u0161 nije imao ni dvadeset pet godina, okrenuo se dovr\u0161avanju osvajanja na Balkanu. Osvojio je Srbiju 863. godine po hid\u017eri \/ 1459. godine, Peloponez u Gr\u010dkoj 865. godine po hid\u017eri \/ 1460. godine, Vla\u0161ku i Bogdan (Rumunjsku) 866. godine po hid\u017eri \/ 1462. godine, Albaniju izme\u0111u 867. i 884. godine po hid\u017eri \/ 1463. i 1479. godine, te Bosnu i Hercegovinu izme\u0111u 867. i 870. godine po hid\u017eri \/ 1463. i 1465. godine. U\u0161ao je u rat s Ugarskom 881. godine po hid\u017eri \/ 1476. godine, a pogled mu se usmjerio na Malu Aziju, pa je 866. godine po hid\u017eri \/ 1461. godine osvojio Trabzon.
Jedan od ciljeva Mehmeda Osvaja\u010da bio je postati rimski car i ste\u0107i novu slavu, uz osvajanje Carigrada, glavnog grada Bizantskog Carstva. Kako bi ostvario tu ambicioznu nadu, morao je osvojiti Italiju. Za to je pripremio svoju opremu i opremio veliku flotu. Uspio je iskrcati svoje snage i veliki broj topova u blizini grada Otranta. Te su snage uspjele zauzeti njegov dvorac u d\u017eumadul-uli 885. hid\u017ere \/ srpnju 1480. godine.
Muhammed al-Fatih je namjeravao taj grad u\u010diniti bazom iz koje \u0107e napredovati prema sjeveru na talijanskom poluotoku, sve dok ne stigne do Rima, ali ga je smrt zadesila 4. rebiul-evvala 886. hid\u017ere \/ 3. svibnja 1481. godine.
Muhammad al-Fatih, dr\u017eavnik i za\u0161titnik civilizacije
Najzna\u010dajnija postignu\u0107a Mehmeda Osvaja\u010da nisu bila bojna polja i ratovi koje je vodio tijekom svoje tridesetogodi\u0161nje vladavine, dok se Osmansko Carstvo \u0161irilo do nevi\u0111enih razmjera. Naprotiv, bio je dr\u017eavnik najvi\u0161eg kalibra. U suradnji s velikim vezirom Karamanli Mehmed-pa\u0161om i njegovim tajnikom Leyszadeom Mehmedom \u010celebijem, uspio je sastaviti ustav koji nosi njegovo ime. Njegova osnovna na\u010dela ostala su na snazi u Osmanskom Carstvu do 1255. hid\u017ere\/1839. godine.
Mehmed Osvaja\u010d bio je poznat kao za\u0161titnik civilizacije i knji\u017eevnosti. Bio je ugledni pjesnik sa zbirkom pjesama. Njema\u010dki orijentalist J. Jacob objavio je njegove pjesme u Berlinu 1322. hid\u017ere \/ 1904. godine. Osvaja\u010d je bio posve\u0107en \u010ditanju i konzumiranju knji\u017eevnosti i poezije te se dru\u017eio sa znanstvenicima i pjesnicima, odabrav\u0161i neke od njih i imenovav\u0161i ih na ministarske polo\u017eaje.
Zbog svoje strasti prema poeziji, naru\u010dio je pjesniku Shahdiju da sastavi epsku pjesmu koja prikazuje osmansku povijest, sli\u010dnu Firdowsijevoj Shahnameh. Kad god bi \u010duo za istaknutog znanstvenika u odre\u0111enom podru\u010dju, ponudio mu je financijsku pomo\u0107 ili ga \u010dak pozvao u svoju zemlju kako bi imao koristi od njegovog znanja, kao \u0161to je u\u010dinio s velikim astronomom Alijem Qushjijem Samarqandijem. Svake godine slao bi velike svote novca indijskom pjesniku Khwaji Jahanu i perzijskom pjesniku Abd al-Rahmanu Jabiju.
Mehmed Osvaja\u010d doveo je slikare iz Italije u sultanovu pala\u010du kako bi stvorili neke umjetni\u010dke slike i obu\u010dili neke Osmanlije u toj umjetnosti.
Iako je osvaja\u010d bio zaokupljen d\u017eihadom, bavio se i obnovom i izgradnjom lijepih gra\u0111evina. Tijekom njegove vladavine izgra\u0111eno je vi\u0161e od tri stotine d\u017eamija, uklju\u010duju\u0107i 192 d\u017eamije i kongregacijske d\u017eamije samo u Istanbulu, uz 57 \u0161kola i instituta te 59 kupali\u0161ta.
Me\u0111u najpoznatijim arhitektonskim spomenicima su d\u017eamija sultana Mehmeda, d\u017eamija Abu Ayyub al-Ansari i pala\u010da Topkapi.
Osvaja\u010d je bio musliman predan odredbama islamskog prava, pobo\u017ean i odan zahvaljuju\u0107i odgoju koji je primio, a koji je na njega uvelike utjecao. Njegovo vojno pona\u0161anje bilo je civilizirano pona\u0161anje kakvo Europa nije svjedo\u010dila u svom srednjem vijeku i koje prije nije poznavala u svom pravu.
Njegova smrt
U prolje\u0107e 886. hid\u017ere \/ 1481. godine, sultan Mehmed Osvaja\u010d napustio je Carigrad na \u010delu velike vojske. Prije odlaska, sultan Mehmed Osvaja\u010d patio je od zdravstvenih problema, ali ih je ignorirao zbog svoje intenzivne ljubavi prema d\u017eihadu i stalne \u010de\u017enje za osvajanjem. Sam je krenuo voditi svoju vojsku. Imao je obi\u010daj pronalaziti olak\u0161anje od svojih tegoba u sudjelovanju u bitkama. Me\u0111utim, njegova se bolest ovaj put pogor\u0161ala i postala te\u017ea, pa je pozvao lije\u010dnike. Me\u0111utim, sudbina ga je brzo sustigla i ni lije\u010denje ni lijekovi nisu djelovali. Sultan Mehmed Osvaja\u010d umro je usred svoje vojske u \u010detvrtak, \u010detvrtog Rabi`ul-Awwala 886. hid\u017ere \/ 3. svibnja 1481. godine. Imao je pedeset i dvije godine, nakon \u0161to je vladao trideset i jednu godinu.
Nitko nije to\u010dno znao kamo \u0107e se osvaja\u010dki sultan uputiti sa svojom vojskom, a naga\u0111anja su bila u izobilju. Je li se uputio na Rodos kako bi osvojio otok, kojem se odupirao njegov zapovjednik Mesih-pa\u0161a? Ili se pripremao pridru\u017eiti svojoj pobjedni\u010dkoj vojsci u ju\u017enoj Italiji, a zatim krenuti na Rim, sjevernu Italiju, Francusku i \u0160panjolsku?
To je ostala tajna koju je Al-Fateh \u010duvao za sebe i nije nikome otkrivao, a onda mu ju je smrt odnijela.
Osvaja\u010deva navika bila je dr\u017eati svoj smjer u tajnosti i ostavljati neprijatelje u mraku i zbunjenima, nitko ne znaju\u0107i kada \u0107e sljede\u0107i udarac zadavati. Zatim bi ovu ekstremnu tajnost slijedio brzinom munje u izvr\u0161enju, ne ostavljaju\u0107i neprijatelju prostora za pripremu i spremanje. Jednom ga je sudac pitao kamo ide sa svojim vojskama, a osvaja\u010d je odgovorio: "Da imam dlaku na bradi da to znam, i\u0161\u010dupao bih je i bacio u vatru."
Jedan od ciljeva osvaja\u010da bio je pro\u0161iriti islamska osvajanja od ju\u017ene Italije do njezine najsjevernije to\u010dke, a zatim nastaviti osvajanja na Francusku, \u0160panjolsku i zemlje, narode i nacije izvan njih.
Ka\u017ee se da je sultana Mehmeda Osvaja\u010da otrovao njegov osobni lije\u010dnik, Jakub-pa\u0161a, nakon \u0161to su ga Mle\u010dani nagovorili da ga ubije. Jakub nije bio musliman po ro\u0111enju, budu\u0107i da je ro\u0111en u Italiji. Tvrdio je da je pre\u0161ao na islam i postupno je po\u010deo trovati sultana, ali kada je saznao za kampanju, pove\u0107avao je dozu sve dok sultan nije umro. Svoju vladavinu proveo je u kontinuiranim osvaja\u010dkim ratovima, ja\u010daju\u0107i i razvijaju\u0107i dr\u017eavu, tijekom kojih je ispunio ciljeve svojih predaka, osvojiv\u0161i Carigrad i sva kraljevstva i regije Male Azije, Srbije, Bosne, Albanije i Moreje. Tako\u0111er je postigao mnoga unutarnja administrativna postignu\u0107a koja su donijela prosperitet njegovoj dr\u017eavi i utrla put sljede\u0107im sultanima da se usredoto\u010de na \u0161irenje dr\u017eave i osvajanje novih regija.
Jakubova tajna je kasnije otkrivena, a sultanova stra\u017earnica ga je pogubila. Vijest o sultanovoj smrti stigla je u Veneciju 16 dana kasnije, u politi\u010dkom pismu poslanom mleta\u010dkom veleposlanstvu u Carigradu. Pismo je sadr\u017eavalo sljede\u0107u re\u010denicu: "Veliki orao je uginuo." Vijest se pro\u0161irila Venecijom, a zatim i ostatkom Europe, a crkve diljem Europe po\u010dele su zvoniti svojim zvonima tri dana, na Papinu zapovijed.
Sultan je pokopan u posebnoj grobnici koju je sagradio u jednoj od d\u017eamija koje je osnovao u Istanbulu, ostavljaju\u0107i za sobom impresivan ugled i u islamskom i u kr\u0161\u0107anskom svijetu.
Oporuka Muhameda al-Fatiha prije njegove smrti
Mehmed Osvaja\u010d je na samrti napisao oporuku svom sinu Bajazidu II. istinski izraz njegova pristupa \u017eivotu, te vrijednosti i na\u010dela u koje je vjerovao i nadao se da \u0107e ih njegovi nasljednici slijediti. U njoj je rekao: "Evo me, umirem, ali mi nije \u017eao \u0161to ostavljam nasljednika poput tebe. Budi pravedan, dobar i milosrdan, pru\u017ei za\u0161titu svojim podanicima bez diskriminacije i radi na \u0161irenju islamske religije, jer je to du\u017enost kraljeva na zemlji. Daj prioritet brizi za vjerska pitanja iznad svega i ne posustaj u tome. Ne zapo\u0161ljavaj ljude koji ne mare za religiju, ne izbjegavaj velike grijehe i ne upu\u0161taj se u opscenost. Izbjegavaj korumpiraju\u0107e inovacije i distanciraj se od onih koji te na njih poti\u010du. Pro\u0161iri zemlju d\u017eihadom i za\u0161titi sredstva javne blagajne od rasipanja. Ne pru\u017eaj ruku novcu nijednog od svojih podanika osim u skladu s pravom islama. Jam\u010di egzistenciju potrebitima i daj svoju \u010dast onima koji je zaslu\u017euju."
Budu\u0107i da su u\u010denjaci mo\u0107 koja pro\u017eima tijelo dr\u017eave, \u010dastite ih i ohrabrujte. Ako \u010dujete za jednog od njih u drugoj zemlji, dovedite ga k sebi i po\u010dastite ga novcem.
Pazite, pazite, ne dajte se prevariti novcem ili vojnicima. Pazite da ne otu\u0111ujete ljude \u0160erijata od svojih vrata i pazite da ne sklonite bilo kakvom djelu koje je u suprotnosti s propisima \u0160erijata, jer je religija na\u0161 cilj, a uputa na\u0161a metoda, i s tim smo pobjednici.
Nau\u010dite od mene ovu lekciju: Do\u0161ao sam u ovu zemlju kao mali mrav, a Svemogu\u0107i Bog mi je dao ove velike blagoslove. Zato se dr\u017eite mog puta, slijedite moj primjer i radite na ja\u010danju ove religije i po\u0161tujte njezine ljude. Ne tro\u0161ite dr\u017eavni novac na luksuz ili zabavu i ne tro\u0161ite vi\u0161e nego \u0161to je potrebno, jer je to jedan od najve\u0107ih uzroka uni\u0161tenja.

Iz knjige Nezaboravni vo\u0111e, autora majora Tamera Badra\u00a0<\/span><\/h1>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

21 \u062f\u064a\u0633\u0645\u0628\u0631 2013 \u00a0 \u0645\u062d\u0645\u062f \u0627\u0644\u0641\u0627\u062a\u062d \u0627\u0644\u0633\u0644\u0637\u0627\u0646 \u0627\u0644\u063a\u0627\u0632\u064a \u0645\u062d\u0645\u062f \u0627\u0644\u062b\u0627\u0646\u064a \u0627\u0644\u0641\u0627\u062a\u062d \u0648\u0628\u0627\u0644\u062a\u0631\u0643\u064a\u0629 \u0627\u0644\u0639\u062b\u0645\u0627\u0646\u064a\u0629: \u0641\u0627\u062a\u062d \u0633\u0644\u0637\u0627\u0646 \u0645\u062d\u0645\u062f \u062e\u0627\u0646 \u062b\u0627\u0646\u064a\u060c \u0647\u0648 \u0633\u0627\u0628\u0639 \u0633\u0644\u0627\u0637\u064a\u0646 \u0627\u0644\u062f\u0648\u0644\u0629 \u0627\u0644\u0639\u062b\u0645\u0627\u0646\u064a\u0629 \u0648\u0633\u0644\u0627\u0644\u0629 \u0622\u0644 \u0639\u062b\u0645\u0627\u0646\u060c \u064a\u064f\u0644\u0642\u0628\u060c \u0625\u0644\u0649 \u062c\u0627\u0646\u0628 “\u0627\u0644\u0641\u0627\u062a\u062d”\u060c \u0628\u0623\u0628\u064a \u0627\u0644\u0641\u062a\u0648\u062d \u0648\u0623\u0628\u0648 \u0627\u0644\u062e\u064a\u0631\u0627\u062a\u060c \u0648\u0628\u0639\u062f \u0641\u062a\u062d \u0627\u0644\u0642\u0633\u0637\u0646\u0637\u064a\u0646\u064a\u0629 \u0623\u0636\u064a\u0641 \u0644\u0642\u0628 “\u0642\u064a\u0635\u0631” \u0625\u0644\u0649 \u0623\u0644\u0642\u0627\u0628\u0647 \u0648\u0623\u0644\u0642\u0627\u0628 \u0628\u0627\u0642\u064a \u0627\u0644\u0633\u0644\u0627\u0637\u064a\u0646 \u0627\u0644\u0630\u064a\u0646 \u062a\u0644\u0648\u0647.\u064a\u064f\u0639\u0631\u0641 \u0647\u0630\u0627 \u0627\u0644\u0633\u0644\u0637\u0627\u0646 \u0628\u0623\u0646\u0647 \u0647\u0648 \u0645\u0646 \u0642\u0636\u0649 \u0646\u0647\u0627\u0626\u064a\u0627\u064b \u0639\u0644\u0649 […]<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":21853,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","inline_featured_image":false,"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"footnotes":""},"categories":[115],"tags":[],"class_list":{"0":"post-21852","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-115"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21852","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21852"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21852\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21853"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21852"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21852"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21852"}],"curies":[{"name":"radni list","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}