Salman al-Farsi - Tražitelj istine
Kroz cijelo razdoblje koje sam proveo pišući svoju knjigu (Očekivana pisma) pa sve do sada, priča o plemenitom ashabu Salmanu Al-Farsi nije mi izlazila iz glave. Njegova priča mi je bila izvor inspiracije i pravi primjer strpljenja i truda u potrazi za istinom. Salman, Allah bio zadovoljan s njim, živio je među zoroastrizmom, kršćanstvom i judaizmom prije pojave islama i nastavio je tražiti pravu religiju sve dok ga Allah nije uputio na nju. Nije predao svoj um i srce naslijeđenim tradicijama i vjerovanjima svoje domovine, kojih se, da se pridržavao do svoje smrti, ne bi bio među ashabima Poslanika, mir i blagoslov s njim. Ne bi bio upućen na religiju islam i umro bi u svom politeizmu.
Iako je Perzijanac Salman odrastao u Perziji usred obožavanja vatre, tražio je pravu religiju i krenuo je u potragu za Bogom. Bio je zoroastrijanac, ali ga ova religija nije uvjerila. Međutim, otkrio je da su mu njegovi preci bili odani, pa ju je prihvatio s njima. Kada su mu sumnje u njegovu religiju i religiju njegove obitelji postale intenzivne, Salman je napustio svoju zemlju, Perziju, i migrirao u Levant u potrazi za apsolutnom vjerskom istinom. Tamo je upoznao redovnike i svećenike. Nakon dugog putovanja, Salman je stigao kao rob u Medinu. Kada je čuo za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, upoznao ga je i prešao na islam nakon što se uvjerio u njegovu poruku.
Plemeniti pratilac spomenuo je da je rođen kao Perzijanac u zemlji Isfahan - u današnjem Iranu - od stanovnika sela zvanog Ji, a njegov otac je bio njegov vladar. Salman je odrastao u aristokratskoj obiteljskoj lozi, živeći u vječnom luksuzu u Perziji. Otac ga je intenzivno volio i bojao se za njega do te mjere da ga je zatvorio u svoju kuću. Salman je napredovao u zoroastrizmu sve dok nije postao stanovnik vatre, paleći je i ne puštajući je da se ugasi sat vremena.
Jednog dana, otac ga je zamolio da ode na njegovu farmu i pripazi na nju jer je bio zauzet. Zamolio ga je da ne kasni kako se ne bi brinuo. Na putu do farme, Salman je prošao pored crkve u kojoj su se ljudi molili. Ušao je i bio impresioniran njima. Rekao je: „Ovo je, tako mi Boga, bolje od religije koju slijedimo.“ Nije ih napustio dok sunce nije zašlo.
Pitao ih je o podrijetlu ove religije, a oni su mu rekli da je u Levantu. Tako se Salman vratio ocu i ispričao mu što se dogodilo, te da je bio impresioniran ovom religijom i mislio je da je okovan lancima.
Salman je prenio: „Poslao sam vijest kršćanima i rekao: ‘Ako vam dođe skupina kršćanskih trgovaca iz Sirije, obavijestite me o njima.’ Pa im je došla skupina kršćanskih trgovaca iz Sirije i oni su ga obavijestili. Pobjegao je iz očinske kuće u Siriju.“
Tamo je sreo jednog od asketskih biskupa koji su bili na pravom putu, i kada mu se približila smrt, savjetovao mu je da ode jednom od biskupa u Mosulu koji je još uvijek bio pobožan i čekao je misiju Poslanika (mir i blagoslov Allaha neka je na njega). Tako je otišao k njemu i ostao kod njega neko vrijeme, zatim mu se približila smrt i savjetovao mu je da ode jednom od biskupa Nisibisa. Ista stvar se ponovila sve dok nije stigao do biskupa iz Amoriuma u Rimu, koji mu je ispričao o vremenu Poslanika (mir i blagoslov Allaha neka je na njega). Biskup mu reče: „Sine moj, tako mi Allaha, ne znam nikoga tko je ostao kao što smo mi bili. Naređujem ti da odeš k njemu, ali došlo ti je vrijeme proroka. Bit će poslan iz Svetog Svetišta, seleći se između dva lavina polja u slanu zemlju s palmama. Imat će znakove koji se ne mogu sakriti. Između njegovih ramena bit će pečat prorokovanja. Jest će darove, ali ne i milostinju. Ako možeš stići u tu zemlju, učini to, jer je došlo njegovo vrijeme.“
Tada je pored Salmana prošla karavana iz zemlje Arapa, pa je on krenuo s njima u potrazi za Poslanikom Posljednjih vremena, ali putem su ga prodali jednom Židovu te je stigao do Medine i po palmama prepoznao da je to grad Poslanika, mir i blagoslov s njim, kako mu ga je biskup opisao.
Salman priča priču o Poslanikovom dolasku u Medinu, rekavši: „Bog je poslao Svog Poslanika, mir i blagoslov na njega, u Meku, a ja nisam ništa spomenuo o njemu unatoč ropstvu u kojem sam bio, sve dok Božiji Poslanik, mir i blagoslov na njega, nije stigao u Kubu, a ja sam radio za svog ashaba u njegovom palminom gaju. Kad sam čuo vijest o Poslanikovom dolasku, sišao sam i rekao: 'Šta je ovo?' Moj gospodar je podigao ruku i snažno me ošamario, rekavši: 'Što ti imaš s ovim? Idi svojim poslom.'“
Salman je želio testirati osobine Poslanika (s.a.v.s.) o kojima mu je biskup govorio, naime da ne jede milostinju, prima darove i da mu je pečat poslanstva između ramena, između ostalih znakova. Stoga je navečer otišao Poslaniku (s.a.v.s.), uzeo nešto hrane sa sobom i rekao mu da je ta hrana od milostinje. Poslanik (s.a.v.s.) naredio je svojim ashabima da jedu, ali on nije jeo. Salman je shvatio da je to jedan od znakova.
Zatim se ponovo vratio Poslaniku, mir i blagoslov neka je na njega, i sakupio mu hrane te mu rekao da je to dar. Božiji Poslanik, mir i blagoslov neka je na njega, pojeo je to, a jeli su i njegovi ashabi, pa je znao da je to drugi znak.
Salman je tražio Pečat Poslanstva i o tome kaže: „Zatim sam došao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., dok je pratio pogrebnu povorku. Nosio sam dva svoja ogrtača, a on je bio sa svojim ashabima. Okrenuo sam se da vidim njegova leđa i vidim mogu li vidjeti pečat koji mi je opisan. Kad me je vidio kako se okrećem od njega, znao je da potvrđujem nešto što mi je opisano, pa je bacio ogrtač s leđa. Pogledao sam pečat i prepoznao ga, pa sam pao na njega, poljubio ga i zaplakao.“ Tako je Perzijanac Salman prešao na islam i napisao svom gospodaru. Poslanik, s.a.v.s., zamolio je ashabe da mu pomognu. Salman je oslobođen i ostao je Poslanikov ashab, s.a.v.s., slijedeći ga, do te mjere da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Salman je od nas, obitelji Poslanika.“
Putovanje Salmana Al-Farsija do istine bilo je dugo i teško. Prešao je iz zoroastrizma u Perziji, zatim u kršćanstvo u Levantu, a potom u ropstvo na Arapskom poluotoku, sve dok ga Svemogući Bog nije uputio Poslaniku, mir i blagoslov s njim, i islamu.
Bože, ujedini me s njim i ashabima, neka je Bog zadovoljan s njima, u najvišem raju.