{"id":21973,"date":"2025-03-27T12:26:15","date_gmt":"2025-03-27T12:26:15","guid":{"rendered":"https:\/\/tamerbadr.com\/?p=21973"},"modified":"2025-04-20T08:58:29","modified_gmt":"2025-04-20T08:58:29","slug":"tysrfgd","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/archives\/21973","title":{"rendered":"Opsada Be\u010da i veleizdaja"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

18. marta 2019.<\/span><\/span><\/h1><\/div><\/div><\/div>
\u00a0<\/div><\/div><\/div><\/div>

Opsada Be\u010da<\/strong>
i veleizdaja<\/strong>

Australijski terorista je na pu\u0161ki kojom je ubio 49 nenaoru\u017eanih muslimana u d\u017eamiji napisao: \u201eBe\u010d 1683.\u201c Naravno, 90% muslimana koji su pro\u010ditali ove rije\u010di nisu znali \u0161ta one zna\u010de. Zato pro\u010ditajmo temu \u201eBe\u010d 1683\u201c i za\u0161to je ovaj australijski terorista to napisao na svojoj pu\u0161ci.

Bitka za Be\u010d odigrala se 20. ramazana 1094. godine po hid\u017eri \/ 12. septembra 1683. godine. Nakon \u0161to je Osmansko carstvo dva mjeseca opsjedalo Be\u010d, bitka je slomila prevlast Osmanskog carstva u Evropi, jer su poljske, njema\u010dke i austrijske snage, predvo\u0111ene poljskim kraljem Ivanom III Sobieskim, pobijedile osmansku vojsku koju je predvodio veliki vezir Kara Mustafa, komandant osmanskih snaga.

Osmanlije i Be\u010d<\/strong>
Osvajanje Be\u010da dugo je bio san osmanskih sultana, s obzirom na njegov strate\u0161ki zna\u010daj za kontrolu trgova\u010dkih i transportnih ruta u srcu Evrope. Svaki put, Osmanlije su se zadovoljile povratkom sa be\u010dkih zidina, stekav\u0161i bogatstvo i mo\u017eda nove dijelove isto\u010dne ili centralne Evrope na osnovu sporazuma sa Austrijskim carstvom.
Prva opsada se dogodila za vrijeme Sulejmana Veli\u010danstvenog, vijek i po prije toga, nakon \u0161to je prodro u Evropu nakon pobjede nad Ma\u0111arima u stra\u0161noj bici kod Moha\u010da. Vojske Veli\u010danstvenog u\u0161le su u Budimpe\u0161tu, glavni grad Ma\u0111arske, 3. zul-hid\u017ed\u017ee 932. godine po hid\u017eri \/ 10. septembra 1526. godine, \u010dine\u0107i (M\u00fchrestan) jo\u0161 jednom osmanskom provincijom i uspostavljaju\u0107i apsolutnu kontrolu Osmanlija u centralnoj i isto\u010dnoj Evropi.
Godine 1683. Turci su po drugi put opsjedali Be\u010d, ali je grof Starhamberg uspio odbiti napad Turaka u bitci kod planine Kahlenberg. Potom su 1686. godine, nakon 145 godina osmanske kontrole nad Budimpe\u0161tom, ponovo osvojili Budimpe\u0161tu od Osmanskog carstva.

Prije bitke<\/strong>
Njema\u010dka se takmi\u010dila s Osmanlijama u Ma\u0111arskoj i Slova\u010dkoj, a osmanski veliki vezir bio je zaokupljen idejom da zada sna\u017ean udarac kako bi sprije\u010dio Njema\u010dku da se mije\u0161a u ugarske poslove. Kara Mustafa-pa\u0161a nagovorio je osmanskog sultana Mehmeda IV i Carski Divan (Vije\u0107e ministara) da objave rat Njema\u010dkoj. Veliki vezir Ahmed-pa\u0161a K\u00f6pr\u00fcl\u00fc krenuo je iz Jedrena i stigao u Ma\u0111arsku na \u010delu velike vojske od otprilike 120.000 vojnika, opremljenih topovima i municijom postavljenom na 60.000 deva i 10.000 mazgi. U\u0161ao je u Slova\u010dku, uni\u0161tiv\u0161i sva vojna utvr\u0111enja na svom putu, kre\u0107u\u0107i se prema dvorcu Nohzel, koji se nalazi sjeverozapadno od Budimpe\u0161te, oko 110 km isto\u010dno od Be\u010da i 80 km od Bratislave. Nijemci su ga utvrdili, \u010dine\u0107i ga izuzetno utvr\u0111enim i postao jedna od najja\u010dih tvr\u0111ava u Evropi. Osmanska vojska zapo\u010dela je opsadu 13. muharema 1074. godine po hid\u017eri \/ 17. augusta 1663. godine.
Osmanska opsada dvorca trajala je 37 dana, prisiljavaju\u0107i komandanta dvorskog garnizona da zatra\u017ei njegovu predaju. Veliki vezir je pristao na to pod uslovom da garnizon evakui\u0161e dvorac bez oru\u017eja i municije. Ova kampanja izazvala je ogromnu buku u Evropi, usa\u0111uju\u0107i strah i paniku u srca njenih kraljeva op\u0107enito. Nakon predaje ovog velikog dvorca, oko 30 austrijskih dvoraca predalo se osmanskoj vojsci.
Ovo veliko osvajanje dovelo je do napredovanja Ahmeda K\u00f6pr\u00fclua sa njegovim vojskama, osvajaju\u0107i regije Moravska (u \u010cehoslova\u010dkoj) i \u0160leska u srednjoj Evropi.

Ratni savjet<\/strong>
Veliki vezir Kara Mustafa-pa\u0161a sastavio je ratno vije\u0107e u svojoj vojsci i najavio da \u0107e zauzeti Be\u010d i tamo diktirati svoje uslove Njema\u010dkoj. Rekao je da zauzimanje Jangkale, grada koji se smatra klju\u010dnim za Be\u010d i koji se nalazi 80 km isto\u010dno od Be\u010da na zapadnoj obali rijeke Rab, ne\u0107e pokoriti Njema\u010dku i sprije\u010diti je da se mije\u0161a u ma\u0111arske poslove.
Odluka Kara Mustafe Pa\u0161e izazvala je zbunjenost i kontroverzu me\u0111u ministrima. Ministar Ibrahim Pa\u0161a prigovorio je, tvrde\u0107i da je \u017eelja sultana Mehmeda IV. bila zauzeti Jangkalu i napasti Srednju Evropu s osmanskim komandos brigadama, te da \u0107e se kampanja protiv Be\u010da vjerovatno odr\u017eati sljede\u0107e godine. Kara Mustafa Pa\u0161a je odgovorio da je te\u0161ko da se vojska ponovo okupi s takvom gusto\u0107om i snagom, te da ta stvar zahtijeva sna\u017ean, odlu\u010dan udarac Nijemcima, ina\u010de bi se rat s njima produ\u017eio, posebno zato \u0161to je Njema\u010dka sklopila mirovni sporazum s Francuskom i bila sigurna na zapadnoj strani, te da se car Leopold slo\u017eio s poljskim kraljem Sobieskim da obnovi regiju Padoli, te da Venecija mora biti uklju\u010dena u ovaj sporazum, te bi se tako Rusija i ostale evropske zemlje pridru\u017eile ovom kr\u0161\u0107anskom savezu zajedno s Njema\u010dkom. To je zahtijevalo njegov prekid i uni\u0161tenje ovog novonastalog saveza te godine, ina\u010de bi se rat produ\u017eio na nepoznato vrijeme.

Stav Evrope<\/strong>
Evropske sile su po\u017eurile da spase Be\u010d od pada. Papa je proglasio kri\u017earski rat protiv Osmanlija i naredio poljskom kralju Sobieskom da prekr\u0161i sporazum s Osmanlijama. Tako\u0111er je naredio njema\u010dkim prin\u010devima Saksonije i Bavarske, najbli\u017eim evropskim prin\u010devima, da se \u0161to prije upute prema Be\u010du. Okupile su se evropske vojske iz Poljske, Njema\u010dke i Austrije, koje su brojale 70.000 vojnika. Vojvoda od Lorene prepustio je cjelokupnu komandu poljskom kralju Ivanu III Sobieskom. Njihove pripreme su zavr\u0161ene u petak, 11. septembra, nakon \u0161to su smatrali da je pad Be\u010da udaljen samo nekoliko dana. Stoga su Evropljani odlu\u010dili da silom pre\u0111u Donski most, koji su kontrolisali Osmanlije, bez obzira na cijenu, jer se zalihe nisu mogle dostaviti u Be\u010d bez prelaska preko ovog mosta.

izdaja<\/strong>
Kara Mustafa je postavio veliku osmansku vojsku predvo\u0111enu Muratom Karajem, vladarom Krima, na Donskom mostu, jedinom putu koji je vodio do Be\u010da sa zapada, kako bi sprije\u010dio napredovanje Evrope. Murad Karaj je naredio da se most digne u zrak ako bude potrebno.
Ovdje se dogodilo ne\u0161to \u0161to niko, ni Osmanlije ni Evropljani, nisu o\u010dekivali. Murad Karaj je po\u010dinio veliku izdaju islama i muslimana dozvoliv\u0161i Evropljanima da pre\u0111u most bez borbe. To je bilo zbog njegove mr\u017enje i neprijateljstva prema Kara Mustafi. Mustafa-pa\u0161a je mrzio Murada Karaja i lo\u0161e se prema njemu odnosio. Murad je, s druge strane, vjerovao da \u0107e Mustafa-pa\u0161in neuspjeh u Be\u010du dovesti do njegovog pada s vlasti i polo\u017eaja vo\u0111e. Ovom izdajni\u010dkom vo\u0111i nikada nije palo na pamet da \u0107e poraz Osmanlija od Be\u010da promijeniti tok svjetske historije. Stoga je Murad odlu\u010dio ostati posmatra\u010d dok evropske snage prelaze most Donja kako bi probile opsadu nametnutu Be\u010du, bez da su pomaknuli prst. Osim toga, u osmanskoj vojsci bilo je ministara i begova koji nisu \u017eeljeli da Kara Mustafa-pa\u0161a bude osvaja\u010d Be\u010da, gdje je sultan Sulejman Veli\u010danstveni do\u017eivio neuspjeh.

Odlu\u010duju\u0107a bitka<\/strong>
U subotu, 20. ramazana 1094. godine po hid\u017eri \/ 12. septembra 1683. godine nove ere, dvije vojske su se srele ispred zidina Be\u010da. Evropljani su bili sretni \u0161to su pre\u0161li most Donna bez prolijevanja ijedne kapi krvi. Osmanska vojska je bila zapanjena kada je vidjela Evropljane ispred sebe nakon prelaska mosta Donna. Me\u0111utim, Mustafa-pa\u0161a je pokrenuo kontranapad, sa ve\u0107inom svojih snaga i dijelovima elitnih janji\u010dara, kako bi napao grad. Turski komandanti su namjeravali okupirati Be\u010d prije dolaska Ivana III Sobieskog, ali vrijeme je isteklo. U to vrijeme, vojni in\u017eenjeri su pripremili jo\u0161 jednu veliku i posljednju eksploziju kako bi osigurali pristup gradu. Dok su Turci \u017eurno zavr\u0161avali svoj posao i zatvarali tunel kako bi eksplozija bila efikasnija, Austrijanci su otkrili pe\u0107inu popodne. Jedan od njih je u\u0161ao u tunel i deaktivirao eksploziju taman na vrijeme.
Jo\u0161 jedna velika izdaja dogodila se od strane Oglu Ibrahima, komandanta desnog krila osmanske vojske, kada se povukao sa bojnog polja. Ovo povla\u010denje imalo je najve\u0107i uticaj na poraz Osmanlija. Kara Mustafa se uspio organizovano povu\u0107i sa bojnog polja, a na putu nazad, Kara Mustafa je pogubio i Murada Karaya i Oglu Ibrahima, ali mu to nije pomoglo kod sultana Mehmeda IV, koji je naredio njegovo pogubljenje.
U borbama je poginulo oko 15.000 osmanskih mu\u0161karaca, a ubijeno je i skoro 4.000 Evropljana. Osmanska vojska je tokom povla\u010denja povela sa sobom 81.000 zarobljenika, a opsada, koja je trajala 59 dana, je zavr\u0161ena.

Rezultati bitke<\/strong>
Osmanski poraz kod zidina Be\u010da bio je prekretnica u osmanskoj i evropskoj historiji. Porazom kod Be\u010da, Osmansko carstvo je izgubilo zamah za napad i \u0161irenje u Evropu. Poraz je ozna\u010dio zastoj u osmanskoj historiji. Vojske kr\u0161\u0107anskog saveza su potom tokom narednih vijekova krenule u osvajanje dijelova osmanske teritorije u Evropi.

Za\u0161to smo bili sjajni<\/strong>
Knjiga (Nezaboravni dani... Va\u017ene stranice iz islamske historije) autora Tamera Badra\u00a0<\/span><\/h1>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

18 \u0645\u0627\u0631\u0633 2019 \u00a0 \u062d\u0635\u0627\u0631 \u0641\u064a\u064a\u0646\u0627\u0648\u0627\u0644\u062e\u064a\u0627\u0646\u0629 \u0627\u0644\u0639\u0638\u0645\u0649 \u0627\u0644\u0625\u0631\u0647\u0627\u0628\u064a \u0627\u0644\u0623\u0633\u062a\u0631\u0627\u0644\u0649 \u0643\u0627\u0646 \u0643\u0627\u062a\u0628 \u0639\u0644\u0649 \u0627\u0644\u0628\u0646\u062f\u0642\u064a\u0629 \u0627\u0644\u0644\u0649 \u0642\u062a\u0644 \u0628\u0647\u0627 49 \u0645\u0633\u0644\u0645 \u0623\u0639\u0632\u0644 \u0641\u064a \u0627\u0644\u0645\u0633\u062c\u062f \u0643\u0627\u0646 \u0643\u0627\u062a\u0628 \u0641\u064a\u064a\u0646\u0627 1683 \u0648\u0637\u0628\u0639\u0627 90% \u0645\u0646 \u0627\u0644\u0645\u0633\u0644\u0645\u064a\u0646 \u0627\u0644\u0644\u064a \u0642\u0631\u0623\u0648\u0627 \u0647\u0630\u0647 \u0627\u0644\u0643\u0644\u0627\u0645 \u0645\u0643\u0646\u0648\u0634 \u0639\u0627\u0631\u0641\u064a\u0646 \u0645\u0627\u0630\u0627 \u062a\u0639\u0646\u064a \u0641\u062a\u0639\u0627\u0644\u0648\u0627 \u0646\u0642\u0631\u0623 \u0645\u0648\u0636\u0648\u0639 \u0641\u064a\u064a\u0646\u0627 1683 \u0648\u0644\u0645\u0627\u0630\u0627 \u0643\u062a\u0628\u0647 \u0647\u0630\u0627 \u0627\u0644\u0625\u0631\u0647\u0627\u0628\u064a \u0627\u0644\u0623\u0633\u062a\u0631\u0627\u0644\u0649 \u0639\u0644\u0649 \u0628\u0646\u062f\u0642\u064a\u062a\u0647 \u0645\u0639\u0631\u0643\u0629 \u0641\u064a\u064a\u0646\u0627 \u0648\u0642\u0639\u062a \u0641\u064a 20 \u0631\u0645\u0636\u0627\u0646 […]<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":21974,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","inline_featured_image":false,"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"footnotes":""},"categories":[115],"tags":[],"class_list":{"0":"post-21973","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-115"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21973","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21973"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21973\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21974"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21973"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21973"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21973"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}