{"id":21970,"date":"2025-03-27T12:24:15","date_gmt":"2025-03-27T12:24:15","guid":{"rendered":"https:\/\/tamerbadr.com\/?p=21970"},"modified":"2025-04-20T08:59:21","modified_gmt":"2025-04-20T08:59:21","slug":"jhgk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/archives\/21970","title":{"rendered":"Bitka kod Toursa"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

17. marta 2019.<\/span><\/span><\/h1><\/div><\/div><\/div>
\u00a0<\/div><\/div><\/div><\/div>

Bitka kod Toursa<\/strong>

Kr\u0161\u0107anski terorista koji je ubio nenaoru\u017eane muslimane u d\u017eamiji na Novom Zelandu napisao je na cijevi svoje pu\u0161ke "Charles Martel". To ukazuje na to da je dobar \u010ditalac historije. Na\u017ealost, mi muslimani ne \u010ditamo svoju historiju, a ve\u0107ina nje se ne u\u010di u na\u0161im \u0161kolama. Dio na\u0161e historije je iskrivljen, bilo namjerno ili iz neznanja. Stoga moramo znati svoju historiju i pri\u010du o Charlesu Martelu, \u010dije je ime napisano na pu\u0161ci koja je ubila nenaoru\u017eane muslimane.

Bitka kod Toursa, poznata i kao Bitka kod Poitiersa, odigrala se izme\u0111u muslimanskih snaga predvo\u0111enih Abd al-Rahmanom al-Ghafiqijem i frana\u010dkih snaga predvo\u0111enih Charlesom Martelom. Muslimani su u ovoj bici pora\u017eeni, a njihov komandant je poginuo. Ovaj poraz zaustavio je muslimansko napredovanje prema srcu Evrope.

prije bitke<\/strong>
Godine 112. po hid\u017eri \/ 730. godine nove ere, Abd al-Rahman al-Ghafiqi je imenovan za guvernera Andaluzije. Ugu\u0161io je pobune u Andaluziji izme\u0111u Arapa i Berbera i radio na pobolj\u0161anju sigurnosne i kulturne situacije u zemlji.
Me\u0111utim, ovu stabilnost i red koji su se uspostavili u Andaluziji naru\u0161ili su pokreti Franaka i Gota i njihove pripreme za napad na islamske polo\u017eaje na sjeveru. \u010covjek poput Al-Ghafiqija, veliki vjernik i borac, nije mogao \u0161utjeti. Sje\u0107anja na poraz Toloshe i dalje su ga proganjala i \u010dekao je pravu priliku da izbri\u0161e njene posljedice. Sada kada je do\u0161la, morao ju je iskoristiti i pripremiti se za nju na najbolji mogu\u0107i na\u010din. Izjavio je svoju namjeru da osvoji, a borci su hrlili k njemu iz svih pravaca dok nisu dostigli broj od pedeset hiljada ljudi.

Plan kampanje<\/strong>
Po\u010detkom 114. godine po Hid\u017eri \/ 732. godine nove ere, Abd al-Rahman je okupio svoje trupe u Pamploni, sjeverno od Andaluzije, i s njima pre\u0161ao preko Albertovih planina te u\u0161ao u Francusku (Galiju). Uputio se na jug prema gradu Aral, koji se nalazi na rijeci Roni, jer je odbio platiti danak i nije ga poslu\u0161ao. Osvojio ga je nakon velike bitke. Zatim se uputio na zapad prema Vojvodstvu Akvitanija i postigao odlu\u010duju\u0107u pobjedu na obalama rijeke Dordogne, razbiv\u0161i njegovu vojsku. Vojvoda Odo bio je prisiljen povu\u0107i se sa svojim snagama na sjever, ostavljaju\u0107i svoj glavni grad, Bordeaux, muslimanima da u\u0111u kao osvaja\u010di. Dr\u017eava Akvitanija bila je potpuno u rukama muslimana. Al-Ghafiqi je krenuo prema rijeci Loari i uputio se prema gradu Toursu, drugom gradu vojvodstva, u kojem se nalazila crkva Svetog Martina, koja je u to vrijeme bila izuzetno poznata. Muslimani su napali grad i preuzeli kontrolu nad njim.
Vojvoda Odo nije imao drugog izbora nego da potra\u017ei pomo\u0107 od Merovin\u0161ke dr\u017eave, \u010diji su poslovi bili u rukama Karla Martela. Odazvao se pozivu i po\u017eurio mu u pomo\u0107, budu\u0107i da se prethodno nije obazirao na muslimanske pokrete u ju\u017enoj Francuskoj zbog spora koji je postojao izme\u0111u njega i Oda, vojvode od Akvitanije.

Frana\u010dka spremnost<\/strong>
Karlo Martel je u svom zahtjevu za pomo\u0107 prona\u0161ao priliku da pro\u0161iri svoj utjecaj na Akvitaniju, koja je bila u rukama njegovog rivala, i da zaustavi muslimansko osvajanje nakon \u0161to mu je po\u010delo prijetiti. Odmah je krenuo i nije \u0161tedio trud u pripremama. Poslao je po vojnike odasvud, a do\u010dekali su ga sna\u017eni, grubi vojnici koji su se borili gotovo goli, pored njegovih vlastitih vojnika, koji su bili jaki i iskusni u ratovima i nesre\u0107ama. Nakon \u0161to je Karlo Martel zavr\u0161io svoje pripreme, krenuo je sa svojom ogromnom vojskom, koja je brojem bila ve\u0107a od muslimanske vojske, tresu\u0107i zemlju drhtanjem, a ravnice Francuske odjekivale su zvukovima i vriskom vojnika sve dok nije stigao do ju\u017enih livada rijeke Loire.<\/span><\/h1>


Bitka<\/strong>
Muslimanska vojska je zavr\u0161ila svoje napredovanje prema ravnici izme\u0111u Poitiersa i Toursa nakon \u0161to je zauzela dva grada. U to vrijeme, vojska Charlesa Martela je stigla do Loire, a da muslimani nisu primijetili dolazak njegove prethodnice. Kada je Al-Ghafiqi htio juri\u0161ati preko rijeke Loire kako bi se susreo sa svojim protivnikom na njenoj desnoj obali prije nego \u0161to je zavr\u0161io pripreme, Martel ga je iznenadio svojim masivnim snagama koje su broj\u010dano nadma\u0161ivale muslimansku vojsku. Abd al-Rahman je bio prisiljen povu\u0107i se u ravnicu izme\u0111u Poitiersa i Toursa. Charles je pre\u0161ao rijeku Loire sa svojim snagama i ulogorio se sa svojom vojskom nekoliko milja od Al-Ghafiqijeve vojske.
Bitka se odvijala na toj ravnici izme\u0111u dvije strane. Ta\u010dna lokacija bojnog polja nije poznata, iako neki izvje\u0161taji sugeriraju da se dogodila u blizini rimskog puta koji povezuje Poitiers i Chatel, na mjestu dvadesetak kilometara sjeveroisto\u010dno od Poitiersa zvanom Al-Balat, rije\u010d koja u Andaluziji zna\u010di pala\u010da ili tvr\u0111ava okru\u017eena vrtovima. Stoga je bitka u arapskim izvorima nazvana Al-Balat Al-Shuhada (Palata mu\u010denika) zbog velikog broja muslimana koji su u njoj poginuli. U evropskim izvorima naziva se Bitka kod Tours-Poitiersa.
Borbe izme\u0111u dvije strane izbile su krajem \u0161a'bana 114. hid\u017ere \/ oktobra 732. godine nove ere i trajale su devet dana do po\u010detka ramazana, bez da je bilo koja strana postigla odlu\u010duju\u0107u pobjedu.
Desetog dana izbila je velika bitka, u kojoj su obje strane pokazale najve\u0107u hrabrost, izdr\u017eljivost i postojanost, sve dok Franci nisu po\u010deli posustajati i dok se nisu pojavili znaci pobjede za muslimane. Kr\u0161\u0107ani su znali da islamska vojska ima mnogo plijena koji je stekla u bitkama tokom napredovanja od Andaluzije do Poitiersa, a taj plijen je optere\u0107ivao muslimane. Obi\u010daj Arapa bio je da nose svoj plijen sa sobom, smje\u0161taju\u0107i ga iza svoje vojske sa garnizonom koji ih \u0161titi. Kr\u0161\u0107ani su to shvatili i uspjeli su udariti na muslimane fokusiraju\u0107i se na ovu stranu. Okupirali su ih s le\u0111a sa strane garnizona zadu\u017eenog za \u010duvanje plijena. Muslimani nisu shvatili kr\u0161\u0107anski plan, pa su se neke od njihovih divizija okrenule da za\u0161tite plijen, te je tako sistem islamske vojske bio poreme\u0107en, jer se jedna divizija okrenula da za\u0161titi plijen, a druga se borila protiv kr\u0161\u0107ana sprijeda. Muslimanski redovi su se poremetili, a jaz kroz koji su Franci prodirali se pro\u0161irio.
Al-Ghafiqi je poku\u0161ao uspostaviti red, preuzeti kontrolu nad situacijom i o\u017eivjeti entuzijazam me\u0111u svojim vojnicima, ali smrt mu nije pomogla nakon \u0161to ga je pogodila zalutala strijela koja mu je oduzela \u017eivot, te je pao kao \u0161ehid na bojnom polju. Muslimanski redovi su postajali sve neredniji, a panika se \u0161irila me\u0111u vojskom. Da nije bilo ostataka postojanosti, \u017earke vjere i \u017eelje za pobjedom, muslimane bi zadesila velika katastrofa suo\u010denih s vojskom koja ih je broj\u010dano nadma\u0161ila. Muslimani su \u010dekali do mraka, a zatim su iskoristili priliku mraka i povukli se u Septimaniju, ostavljaju\u0107i svoje stvari i ve\u0107inu plijena kao plijen neprijatelju.
Kada je svanulo jutro, Franci su ustali da nastave borbu, ali nisu prona\u0161li nijednog muslimana. Na mjestu nisu zatekli ni\u0161ta osim potpune ti\u0161ine, pa su oprezno napredovali prema \u0161atorima, nadaju\u0107i se da se u tome krije neka trik. Zatekli su ih prazne, osim ranjenika koji se nisu mogli pomaknuti. Odmah su ih poklali, a Karlo Martel bio je zadovoljan povla\u010denjem muslimana. Nije se usudio da ih progoni i vratio se sa svojom vojskom na sjever odakle je do\u0161ao.

Razlozi za poraz<\/strong>
Mnogi faktori su se kombinirali kako bi doveli do ovog sramotnog rezultata, uklju\u010duju\u0107i:
1 - Muslimani su pre\u0161li hiljade kilometara otkako su napustili Andaluziju, iscrpljeni su neprekidnim ratovima u Francuskoj, te su bili iscrpljeni mar\u0161em i kretanjem. Tokom ovog putovanja, nije im stiglo poja\u010danje koje bi obnovilo vitalnost vojske i pomoglo joj u njenoj misiji, jer je udaljenost izme\u0111u njih i centra Kalifata u Damasku bila velika. Dakle, u svom mar\u0161u kroz regije Francuske, bili su bli\u017ei mitskim pri\u010dama nego historijskim doga\u0111ajima. Cordoba, glavni grad Andaluzije, nije mogla pomo\u0107i vojsci, jer su mnogi arapski osvaja\u010di bili raspr\u0161eni po njenim regijama.
2- Muslimanska \u017eelja da za\u0161tite plijen. Uzvi\u0161eni Bog u Svojoj Plemenitoj Knjizi ka\u017ee: \u201eO ljudi, zaista je Bo\u017eije obe\u0107anje istina, zato ne dopustite da vas ovozemaljski \u017eivot zavara i ne dajte se prevariti o Allahu od strane Varalice.\u201c [Fatir: 5] Primjetno je da su muslimani bili prevareni ovim ovozemaljskim \u017eivotom koji im se otvorio, pa su se za njega takmi\u010dili. Prenosi se od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji prenose El-Buhari i Muslim, od Amra ibn Awfa El-Ensarija, radijallahu alejhi ve sellem, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: \u201eTako mi Allaha, ne bojim se siroma\u0161tva za vas, nego se bojim da \u0107e vam svijet biti olak\u0161an kao \u0161to je bio olak\u0161an onima koji su bili prije vas, i da \u0107ete se za njega takmi\u010diti kao \u0161to su se oni takmi\u010dili za njega, i da \u0107e vas uni\u0161titi kao \u0161to je uni\u0161tio njih.\u201c
Bo\u017eji zakon o Njegovom stvaranju je da ako se svijet otvori muslimanima i oni se takmi\u010de za njega kao \u0161to su se narodi prije njih takmi\u010dili za njega, onda \u0107e to uni\u0161titi i njih, ba\u0161 kao \u0161to je uni\u0161tilo te prethodne narode. Uzvi\u0161eni Bog ka\u017ee: \u201eNikada ne\u0107ete prona\u0107i nikakvu promjenu na Allahovom putu, niti \u0107ete ikada prona\u0107i nikakvu promjenu na Allahovom putu\u201c (Fatir: 43).

Rezultati bitke<\/strong>
Mnogo je re\u010deno o ovoj bici, a evropski histori\u010dari su je okru\u017eili pretjeranim interesom, tretiraju\u0107i je kao odlu\u010duju\u0107u bitku. Tajna njihovog interesa je jasna; ve\u0107ina njih smatra da je spasila Evropu. Edward Gibbon, u svojoj knjizi "Pad Rimskog carstva", ka\u017ee o ovoj bici: "Spasila je na\u0161e britanske o\u010deve i na\u0161e francuske susjede od jarma gra\u0111anskog i vjerskog Kur'ana, sa\u010duvala slavu Rima i oja\u010dala odlu\u010dnost kr\u0161\u0107anstva."
Sir Edward Creasey ka\u017ee: \u201eVelika pobjeda koju je Karlo Martel ostvario nad Arapima 732. godine nove ere stavila je odlu\u010duju\u0107i kraj arapskim osvajanjima u Zapadnoj Evropi i spasila kr\u0161\u0107anstvo od islama.\u201c
Druga grupa umjerenih histori\u010dara vidi ovu pobjedu kao veliku katastrofu koja je zadesila Evropu, li\u0161iv\u0161i je civilizacije i kulture. Gustave Le Bon u svojoj poznatoj knjizi *Civilizacija Arapa*, koju je Adel Zuaiter precizno i elokvenciozno preveo na arapski, ka\u017ee: \u201eDa su Arapi preuzeli Francusku, Pariz bi postao poput Cordobe u \u0160paniji, centar civilizacije i nauke, gdje bi \u010dovjek s ulice mogao \u010ditati, pisati, a ponekad \u010dak i komponovati poeziju, u vrijeme kada evropski kraljevi nisu mogli napisati svoja imena.\u201c
Nakon Bitke kod Toursa, muslimanima nije pru\u017eena druga prilika da prodru u srce Evrope. Pogodile su ih podjele i izbijanje sukoba, u vrijeme kada su kr\u0161\u0107anske snage bile ujedinjene i ono \u0161to su nazvali pokretom rekonkviste, zauzimaju\u0107i gradove i baze u rukama muslimana u Andaluziji.

Za\u0161to smo bili sjajni<\/strong>
Knjiga (Nezaboravni dani... Va\u017ene stranice iz islamske historije) autora Tamera Badra\u00a0<\/span><\/h1>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

17 \u0645\u0627\u0631\u0633 2019 \u00a0 \u0645\u0639\u0631\u0643\u0629 \u0628\u0644\u0627\u0637 \u0627\u0644\u0634\u0647\u062f\u0627\u0621 \u0627\u0644\u0625\u0631\u0647\u0627\u0628\u064a \u0627\u0644\u0645\u0633\u064a\u062d\u064a \u0627\u0644\u0630\u0649 \u0642\u062a\u0644 \u0627\u0644\u0645\u0633\u0644\u0645\u064a\u0646 \u0627\u0644\u0639\u0632\u0644 \u0641\u0649 \u0645\u0633\u062c\u062f \u0646\u064a\u0648\u0632\u064a\u0644\u0627\u0646\u062f\u0627 \u0643\u0627\u0646 \u0643\u0627\u062a\u0628 \u0639\u0644\u0649 \u0645\u0627\u0633\u0648\u0631\u0629 \u0628\u0646\u062f\u0642\u064a\u062a\u0647 \u0634\u0627\u0631\u0644 \u0645\u0627\u0631\u062a\u0644 \u0641\u0647\u0630\u0627 \u064a\u062f\u0644 \u0639\u0644\u0649 \u0623\u0646\u0647 \u0642\u0627\u0631\u0626 \u062c\u064a\u062f \u0644\u0644\u062a\u0627\u0631\u064a\u062e \u0648\u0644\u0644\u0623\u0633\u0641 \u0641\u0646\u062d\u0646 \u0627\u0644\u0645\u0633\u0644\u0645\u064a\u0646 \u0644\u0627 \u0646\u0642\u0631\u0623 \u062a\u0627\u0631\u064a\u062e\u0646\u0627 \u0648\u0644\u0627 \u064a\u062a\u0645 \u062a\u062f\u0631\u064a\u0633 \u0623\u063a\u0644\u0628\u0647 \u0641\u064a \u0645\u062f\u0627\u0631\u0633\u0646\u0627 \u0648\u062c\u0632\u0621 \u0645\u0646 \u062a\u0627\u0631\u064a\u062e\u0646\u0627 \u064a\u062a\u0645 \u062a\u0634\u0648\u064a\u0647\u0647 \u0625\u0645\u0627 \u0639\u0646 \u0642\u0635\u062f \u0623\u0648 \u0639\u0646 \u062c\u0647\u0644 \u0648\u0644\u0630\u0644\u0643 \u064a\u062c\u0628 […]<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":21971,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","inline_featured_image":false,"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"footnotes":""},"categories":[115],"tags":[],"class_list":{"0":"post-21970","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-115"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21970","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21970"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21970\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21971"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21970"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21970"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21970"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}