{"id":21880,"date":"2025-03-27T11:09:35","date_gmt":"2025-03-27T11:09:35","guid":{"rendered":"https:\/\/tamerbadr.com\/?p=21880"},"modified":"2025-04-20T09:44:14","modified_gmt":"2025-04-20T09:44:14","slug":"rete","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/archives\/21880","title":{"rendered":"Sulejman Veli\u010danstveni"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

28. septembar 2014.<\/span><\/span><\/h1><\/div><\/div><\/div>
\u00a0<\/div><\/div><\/div><\/div>

Sulejman Veli\u010danstveni

Sulejman Veli\u010danstveni nije bio prepu\u0161ten u\u017eicima kako nam mediji to promoviraju. Naprotiv, bio je pravedan vladar, pjesnik, kaligraf i majstor nekoliko isto\u010dnih jezika, uklju\u010duju\u0107i arapski. Volio je gradnju i gra\u0111evinarstvo, i volio je d\u017eihad za ime Boga. Evo njegove istinite pri\u010de.

On je Sulejman Veli\u010danstveni, sin Selima, poznat na Zapadu kao Sulejman Veli\u010danstveni. On je jedan od najpoznatijih osmanskih sultana. Vladao je 48 godina, od 9261. godine (TP5T), \u0161to ga \u010dini najdugovje\u010dnijim osmanskim sultanom.
Sultan Sulejman Veli\u010danstveni proveo je \u010detrdeset \u0161est godina na vrhuncu mo\u0107i u Osmanskom kalifatu, tokom kojeg je dr\u017eava dostigla vrhunac snage i autoriteta. Njena teritorija se pro\u0161irila do nevi\u0111enih nivoa, pro\u0161iruju\u0107i njenu vlast na mnoge zemlje \u0161irom tri kontinenta svijeta. Njen ugled se pro\u0161irio na cijeli svijet, a dr\u017eava je postala svjetski lider, kojem su se udvarale zemlje i kraljevstva. Sistemi i zakoni su napredovali kako bi upravljali \u017eivotom s precizno\u0161\u0107u i redom, bez kr\u0161enja islamskog zakona, kojeg su Osmanlije \u017eeljele po\u0161tovati i pridr\u017eavati se u svim dijelovima svoje dr\u017eave. Umjetnost i knji\u017eevnost su napredovale, a arhitektura i gra\u0111evinarstvo su procvjetale.

Njegovo odrastanje
Njegov otac je bio sultan Selim I, a majka Hafsa Sultan, k\u0107erka Menguli Karani kana sa Krima. Sulejman Veli\u010danstveni ro\u0111en je u Trabzonu 900. godine po Hid\u017eri \/ 1495. godine nove ere, kada je njegov otac bio guverner. Brinuo se mnogo o njemu, a Sulejman je odrastao vole\u0107i znanje, knji\u017eevnost, u\u010denjake, knji\u017eevnike i pravnike. Od mladosti je bio poznat po svojoj ozbiljnosti i dostojanstvu.

Preuzimanje uzdi vlasti
Sultan Sulejman Veli\u010danstveni preuzeo je kalifat nakon smrti svog oca, sultana Selima I, 9. \u0161evvala 926. hid\u017ere \/ 22. septembra 1520. godine. Po\u010deo je upravljati poslovima dr\u017eave i usmjeravati njenu politiku. Svoje govore bi po\u010dinjao svetim kur'anskim ajetom: \u201eZaista, to je od Solomona i zaista je u ime Boga, Najmilostivijeg, Najsamilosnijeg.\u201c Djela koja je sultan izvr\u0161io tokom svoje vladavine bila su brojna i od velikog zna\u010daja u \u017eivotu dr\u017eave.
U prvom periodu svoje vladavine uspio je uspostaviti ugled dr\u017eave i udariti pobunjenim guvernerima koji su te\u017eili nezavisnosti, vjeruju\u0107i da je mlada dob sultana, koji je imao samo dvadeset \u0161est godina, dobra prilika za ostvarenje njihovih snova. Me\u0111utim, bili su iznena\u0111eni Sultanovom sna\u017enom i nepokolebljivom odlu\u010dno\u0161\u0107u, jer je ugu\u0161io pobunu D\u017eanberdija al-Gazalija u Levantu, Ahmeda-pa\u0161e u Egiptu i Kalandara D\u017ealabija u regijama Konya i Marash, koji je bio \u0161iit i okupio je oko sebe oko trideset hiljada sljedbenika da se pobune protiv dr\u017eave.

bojna polja
Osmansko carstvo se tokom Sulejmanove vladavine kretalo na mnoga bojna polja kako bi pro\u0161irilo svoj utjecaj, uklju\u010duju\u0107i Evropu, Aziju i Afriku. Zauzeo je Beograd 927. godine po Hid\u017eri \/ 1521. godine, a opsjedao je Be\u010d 935. godine po Hid\u017eri \/ 1529. godine, ali nije uspio da ga osvoji. Poku\u0161ao je ponovo, ali njegova sudbina nije bila ni\u0161ta bolja od prvog poku\u0161aja. Pripojio je dijelove Ugarske, uklju\u010duju\u0107i njen glavni grad Budimpe\u0161tu, svojoj dr\u017eavi i u\u010dinio je osmanskom provincijom.
U Aziji, sultan Sulejman je pokrenuo tri velike kampanje protiv Safavidskog carstva, po\u010dev\u0161i od 941. godine po hid\u017eri \/ 1534. godine. Prva kampanja je uspjela pripojiti Irak Osmanskom carstvu. Tokom druge kampanje 955. godine po hid\u017eri \/ 1548. godine, Tabriz i tvr\u0111ave Van i Erivan dodani su dr\u017eavnim posjedima. Tre\u0107a kampanja, 962. godine po hid\u017eri \/ 1555. godine, prisilila je \u0161aha Tahmaspa na mir i ustupila Osmanlijama Erivan, Tabriz i isto\u010dnu Anadoliju.
Tokom njegove vladavine, Osmanlije su se suo\u010dile i s utjecajem Portugalaca u Indijskom okeanu i Arapskom zaljevu. Uwais-pa\u0161a, guverner Jemena, zauzeo je tvr\u0111avu Taiz 953. godine po Hid\u017eri \/ 1546. godine. Tokom njegove vladavine, Oman, Al-Ahsa, Katar i more su pali pod utjecaj Osmanskog kalifata. Ova politika dovela je do ograni\u010denja portugalskog utjecaja u vodama Bliskog istoka.
U Africi, Libija, ve\u0107i dio Tunisa, Eritreja, D\u017eibuti i Somalija pali su pod utjecaj Osmanskog kalifata.

Razvoj osmanske mornarice
Osmanska mornarica je zna\u010dajno porasla od vremena sultana Bajazita II i bila je odgovorna za za\u0161titu mora koja su grani\u010dila s carstvom. Za vrijeme vladavine Sulejmana, mo\u0107 mornarice porasla je na nevi\u0111ene nivoe dolaskom Hajrudina Barbarose, koji je komandovao mo\u0107nom flotom koja je napadala \u0161pansku obalu i krsta\u0161ke brodove u Mediteranu. Nakon njegovog stupanja na prijestolje, sultan mu je dodijelio titulu "Kapudan".
Zahvaljuju\u0107i pomo\u0107i koju je dobio od sultana Sulejmana Veli\u010danstvenog, Khair ad-Din je napao \u0161panske obale i spasio hiljade muslimana u \u0160paniji. Godine 935. po Hid\u017eri \/ 1529. godine nove ere, poduzeo je sedam putovanja do \u0161panskih obala kako bi prevezao sedamdeset hiljada muslimana iz kand\u017ei \u0161panske vlade.
Sultan je povjerio Khair ad-Dinu komandu nad pomorskim kampanjama u zapadnom Mediteranu. \u0160panija je poku\u0161ala uni\u0161titi njegovu flotu, ali je svaki put neuspjela i pretrpjela je velike gubitke. Mo\u017eda je njen najte\u017ei poraz bila Bitka kod Preveze 945. godine po Hid\u017eri \/ 1538. godine nove ere.
Khair ad-Dinova flota pridru\u017eila se francuskoj floti u ratu s Habsburgovcima i pomogla je Francuzima da ponovo zauzmu grad Nicu 950. godine po Hid\u017eri\/1543. godine. To je dovelo do toga da je Francuska dobrovoljno ustupila francusku luku Toulon osmanskoj upravi, pretvaraju\u0107i francusku vojnu luku u islamsku vojnu bazu Osmanskog carstva u zapadnom Mediteranu.
Opseg operacija osmanske flote pro\u0161irio se i na Crveno more, gdje su Osmanlije zauzele Suakin i Massawu, protjerale Portugalce iz Crvenog mora i zauzele obale Etiopije, \u0161to je dovelo do o\u017eivljavanja trgovine izme\u0111u Azije i Zapada preko islamskih zemalja.

Civilizacijski razvoj
Sultan Sulejman Veli\u010danstveni bio je pjesnik s istan\u010danim umjetni\u010dkim ukusom, vje\u0161t kaligraf i te\u010dno je govorio nekoliko orijentalnih jezika, uklju\u010duju\u0107i arapski. Imao je oko za drago kamenje i bio je fasciniran gra\u0111evinarstvom, \u010diji su u\u010dinci bili o\u010digledni u njegovom carstvu. Izda\u0161no je tro\u0161io na velike gra\u0111evine, grade\u0107i tvr\u0111ave i upori\u0161ta na Rodosu, u Beogradu i Budimu. Tako\u0111er je gradio d\u017eamije, cisterne i mostove \u0161irom carstva, posebno u Damasku, Meki i Bagdadu. U svojoj prijestolnici gradio je i arhitektonska remek-djela. Istra\u017eiva\u010d Jamal al-Din Faleh al-Kilani tvrdi da se doba Sulejmana Veli\u010danstvenog smatra zlatnim dobom Osmanskog carstva, jer je bilo najmo\u0107nija dr\u017eava na svijetu i kontroliralo je Mediteran.
Tokom njegovog doba, pojavili su se najpoznatiji arhitekti u islamskoj historiji, poput arhitekte Sinan-age, koji je u\u010destvovao u osmanskim kampanjama i upoznao se s mnogim arhitektonskim stilovima sve dok nije razvio vlastiti stil. Sulejmanija d\u017eamija, ili d\u017eamija Sulejmanije u Istanbulu, koju je izgradio za sultana Sulejmana 964. godine po Hid\u017eri \/ 1557. godine nove ere, smatra se jednim od najpoznatijih arhitektonskih djela u islamskoj historiji.
Tokom njegove vladavine, umjetnost osmanskih minijatura dostigla je vrhunac. Arifi je \u017eivopisnim minijaturama dokumentovao politi\u010dke i dru\u0161tvene doga\u0111aje koji su se odvijali tokom vladavine Sulejmana Veli\u010danstvenog. Brojni veliki kaligrafi su se istakli u ovom dobu, a najzna\u010dajniji su Hasan Efendi \u010celebi Karahisari, koji je napisao kaligrafiju za d\u017eamiju S\u00fcleymaniye, i njegov u\u010ditelj Ahmed bin Karahisari. On je napisao kopiju Kur'ana svojim rukopisom, koja se smatra remek-djelom arapske kaligrafije i likovne umjetnosti. \u010cuva se u muzeju Topkapi.
Za vrijeme vladavine sultana Sulejmana, pojavio se niz u\u010denjaka, me\u0111u kojima je najpoznatiji Abu al-Su'ud Efendi, autor tuma\u010denja poznatog kao "Uputstvo zdravog razuma o zaslugama Svete Knjige".

Pravo i administracija
Ono po \u010demu je sultan Sulejman Veli\u010danstveni najpoznatiji i po \u010demu se njegovo ime povezuje s njim jesu zakoni koji su regulisali \u017eivot u njegovom ogromnom carstvu. Ove zakone je sastavio zajedno sa \u0161eik al-islamom Abu al-Su'ud Efendijem, uzimaju\u0107i u obzir jedinstvene okolnosti regija njegovog carstva i osiguravaju\u0107i da su u skladu s islamskim pravom i obi\u010dajnim normama. Ovi zakoni, poznati kao "Kanunname Sultan Sulejman", ili Ustav sultana Sulejmana, ostali su na snazi do po\u010detka trinaestog vijeka po Hid\u017eri (19. vijek nove ere).
Narod nije zvao sultana Sulejmana Zakonodavcem zato \u0161to je uspostavljao zakone, ve\u0107 zato \u0161to ih je pravedno primjenjivao. Zbog toga Osmanlije smatraju da su titule koje su Evropljani dali Sulejmanu tokom njegovog vremena, poput "Veliki" i "Veli\u010danstveni", od malog zna\u010daja ili uticaja u pore\u0111enju sa titulom "Zakonodavac", koja predstavlja pravdu.
Era Kanunija nije bila era u kojoj je dr\u017eava dostigla svoj najve\u0107i obim, ve\u0107 era u kojoj je najve\u0107a dr\u017eava bila upravljana najnaprednijim administrativnim sistemom.

Njegova smrt
Sultan Sulejman Veli\u010danstveni nikada nije napustio d\u017eihad. U kasnijim godinama, patio je od gihta, zbog \u010dega nije mogao jahati konja. Me\u0111utim, istrajao je u pokazivanju svoje snage svojim neprijateljima. Sulejman je imao 74 godine, ali kada je saznao da je habsbur\u0161ki kralj izvr\u0161io napad na muslimansku granicu, odmah je krenuo u d\u017eihad. Iako je patio od te\u0161ke bolesti, li\u010dno je predvodio vojsku, predvode\u0107i ogromnu vojsku 9. \u0161evvala 973. godine po hid\u017eri (29. aprila 1566. godine). Stigao je do ma\u0111arskog grada Sigeta, jedne od najve\u0107ih kr\u0161\u0107anskih tvr\u0111ava, i natovario se barutom i topovima. Prije nego \u0161to je krenuo u d\u017eihad, njegov ljekar mu je savjetovao da ne izlazi zbog gihta. Sultanov odgovor, koji je ovjekovje\u010den u historiji, bio je: "\u017delio bih umrijeti bore\u0107i se za Allaha."
Slava Bogu, ovaj sultan je dostigao duboku starost, imao je pola svijeta pod svojom kontrolom, a kraljevi zemlje bili su mu na raspolaganju. Mogao je u\u017eivati u \u017eivotu u pala\u010dama, sele\u0107i se izme\u0111u soba i u\u017eivaju\u0107i u zadovoljstvima, ali je insistirao da iza\u0111e kao ratnik u Bo\u017ejem cilju.
Zapravo je iza\u0161ao na \u010delu svoje vojske i nije mogao jahati konja zbog poja\u010danog gihta, pa su ga vozili u kolima dok nije stigao do zidina grada Sigeta, te ga je po\u010deo opsjedati. Za manje od dvije sedmice zauzeo je njegova prednja upori\u0161ta, borbe su po\u010dele i poja\u010dale se. Bila je to najte\u017ea bitka s kojom su se muslimani suo\u010dili zbog \u010dvrsto\u0107e zidina i \u017eestine kr\u0161\u0107ana u odbrani svoje tvr\u0111ave.
Borbe i opsada trajale su oko pet punih mjeseci, a pitanje osvajanja postajalo je samo te\u017ee, a brige muslimana su se pove\u0107avale zbog te\u0161ko\u0107e osvajanja. Ovdje se sultanova bolest pogor\u0161ala i osjetio je da mu se bli\u017ei kraj, pa je po\u010deo moliti Svemogu\u0107eg Boga, a izme\u0111u ostalog je rekao: \u201eO Gospodaru svjetova, podari pobjedu svojim muslimanskim robovima i podr\u017ei ih, a nevjernike spali.\u201c
Tako je Bog usli\u0161io molitvu sultana Sulejmana, i jedan od muslimanskih topova pogodio je skladi\u0161te baruta u tvr\u0111avi, uzrokuju\u0107i stra\u0161nu eksploziju koja je procijepala veliki dio tvr\u0111ave i podigla je u nebo. Muslimani su napali tvr\u0111avu, i ona je osvojena, a Sulejmanova zastava je podignuta na najvi\u0161em mjestu u tvr\u0111avi.
Kada je vijest o osvajanju stigla do sultana, bio je presretan i zahvalio se Bogu na ovom velikom blagoslovu. Rekao je: "Sada je smrt ugodna. \u010cestitam ovoj sretnoj osobi na ovoj vje\u010dnoj sre\u0107i. Blagoslovljena je ova zadovoljna i ispunjena du\u0161a, jedna od onih s kojima je Bog zadovoljan i koji su zadovoljni Njim." Njegova du\u0161a je oti\u0161la svom Stvoritelju, u vje\u010dni raj, ako Bog da, 20. Safara, 974. hid\u017ere \/ 5. septembra 1566. godine.
Ministar Mehmed-pa\u0161a je krio vijest o sultanovoj smrti sve dok nije poslao po njegovog nasljednika, sultana Selima II. Do\u0161ao je i preuzeo uzde Sultanata u Siktvaru, a zatim u\u0161ao u Istanbul nose\u0107i tijelo svog oca mu\u010denika. Bio je to nezaboravan dan, kakav se vidio samo u smrti sultana Mehmeda Osvaja\u010da. Muslimani su saznali vijest o smrti sultana Sulejmana i bili su duboko o\u017ealo\u0161\u0107eni. \u0160to se ti\u010de evropske strane, kr\u0161\u0107ani se nikada nisu radovali smrti bilo koga nakon Bajazida I i Mehmeda Osvaja\u010da kao \u0161to su to u\u010dinili zbog smrti sultana Sulejmana, ratnika koji se borio za ime Allaha. Dan njegove smrti su u\u010dinili praznikom, a crkvena zvona su zvonila od radosti zbog smrti obnovitelja d\u017eihada nacije u desetom stolje\u0107u, neka mu se Allah smiluje.

Iz knjige Nezaboravni vo\u0111e, autora majora Tamera Badra\u00a0<\/span><\/h1>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

28 \u0633\u0628\u062a\u0645\u0628\u0631 2014 \u00a0 \u0633\u0644\u064a\u0645\u0627\u0646 \u0627\u0644\u0642\u0627\u0646\u0648\u0646\u064a \u0644\u0645 \u064a\u0643\u0646 \u0633\u0644\u064a\u0645\u0627\u0646 \u0627\u0644\u0642\u0627\u0646\u0648\u0646\u064a \u063a\u0627\u0631\u0642\u0627\u064b \u0641\u064a \u0627\u0644\u0645\u0644\u0630\u0627\u062a \u0643\u0645\u0627 \u064a\u064f\u0631\u0648\u062c \u0644\u0646\u0627 \u0641\u064a \u0627\u0644\u0625\u0639\u0644\u0627\u0645 \u0628\u0644 \u0643\u0627\u0646 \u062d\u0627\u0643\u0645\u0627\u064b \u0639\u0627\u062f\u0644\u0627\u064b \u0648\u0634\u0627\u0639\u0631\u0627\u064b \u0648\u062e\u0637\u0627\u0637\u0627\u064b \u0648\u0645\u064f\u0644\u0645\u0651\u064b\u0627 \u0628\u0639\u062f\u062f \u0645\u0646 \u0627\u0644\u0644\u063a\u0627\u062a \u0627\u0644\u0634\u0631\u0642\u064a\u0629 \u0645\u0646 \u0628\u064a\u0646\u0647\u0627 \u0627\u0644\u0639\u0631\u0628\u064a\u0629 \u0648\u0645\u063a\u0631\u0645\u0627\u064b \u0628\u0627\u0644\u0628\u0646\u0627\u0621 \u0648\u0627\u0644\u062a\u0634\u064a\u064a\u062f \u0648\u0643\u0627\u0646 \u064a\u062d\u0628 \u0627\u0644\u062c\u0647\u0627\u062f \u0641\u064a \u0633\u0628\u064a\u0644 \u0627\u0644\u0644\u0647 \u0648\u0625\u0644\u064a\u0643\u0645 \u0642\u0635\u062a\u0647 \u0627\u0644\u062d\u0642\u064a\u0642\u064a\u0629 \u0625\u0646\u0647 \u0633\u0644\u064a\u0645\u0627\u0646 \u0627\u0644\u0642\u0627\u0646\u0648\u0646\u064a \u0628\u0646 \u0633\u0644\u064a\u0645 \u0648\u064a\u064f\u0639\u0631\u0641 \u0641\u064a \u0627\u0644\u063a\u0631\u0628 \u0628\u0633\u0644\u064a\u0645\u0627\u0646 \u0627\u0644\u0639\u0638\u064a\u0645, \u0648\u0647\u0648 […]<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":21881,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","inline_featured_image":false,"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"footnotes":""},"categories":[115,184],"tags":[],"class_list":{"0":"post-21880","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-115","8":"category-184"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21880","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21880"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21880\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21881"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21880"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21880"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tamerbadr.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21880"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}