Ašraf Barsbaj i osvajanje Kipra

Kiparske provokacije
Kiprani su koristili svoje ostrvo kao bazu s koje su napadali muslimanske luke u istočnom Mediteranu i ugrožavali muslimansku trgovinu. Petar I od Lusignana, kralj Kipra, pokrenuo je svoj križarski rat protiv Aleksandrije 767. godine po hidžri / 1365. godine nove ere. Trgovine, gostionice i hoteli su spaljeni, džamije oskrnavljene, a Kiprani su na njih vješali križeve. Žene su silovane, a djeca i starci ubijani. Ostali su u gradu tri dana, sijući pustoš, a zatim su otišli na svoje ostrvo kada su se uselili Mameluci, vodeći sa sobom skoro pet hiljada zarobljenika. Evropa se radovala, a njeni kraljevi su čestitali jedni drugima, kao i Papa. Sličan križarski rat ponovljen je protiv Tripolija u Siriji 796. godine po hidžri / 1393. godine nove ere.
Kiparski napadi na muslimanske luke nastavili su se nesmanjenim intenzitetom, a pokušaji mamelučkih sultana da odbiju i eliminišu ovu prijetnju bili su neuspješni. Prezir Kiprana prema ugledu mamelučke države i njihova arogancija u vezi s vlastitom snagom naveli su neke od njihovih pirata da napadnu egipatski brod 826. hidžre / 1423. godine nove ere i zarobe one na brodu. Pokušaji sultana Barsbaya da sklopi sporazum s Janusom, kraljem Kipra, kako bi garantovao da muslimanski trgovci neće biti napadnuti bili su neuspješni.
Kiprani su otišli predaleko u svojoj aroganciji, zaplijenivši dva trgovačka broda u blizini luke Damietta i zarobivši njihovu posadu, koja je brojala više od stotinu ljudi. Zatim su otišli i dalje od toga i zaplijenili brod natovaren darovima koje je sultan Barsbay poslao osmanskom sultanu Muratu II. U tom trenutku, Barsbay nije imao drugog izbora nego da se odupre ovoj opasnosti i odgovori na uvrede koje su Kiprani stalno upućivali državi Mameluka. Želja za džihadom i osjećaj odgovornosti su se u njemu rasplamsali, pa je pripremio tri kampanje za invaziju na Kipar, u tri uzastopne godine.

Tri kampanje
Prva kampanja započela je 827. godine po hidžri / 1424. godine nove ere. Bila je to mala kampanja u kojoj su se vojnici iskrcali na Kipru, napali luku Limasol, spalili tri kiparska broda koja su se pripremala za gusarsku akciju i zarobili veliku količinu plijena. Kampanja se zatim vratila u Kairo.

Ova pobjeda je ohrabrila Barsbaja da pripremi snažniju kampanju od prethodne kako bi napao Kipar. Druga kampanja započela je u Redžepu 828. godine po Hidžri / maju 1425. godine, sastojeći se od četrdeset brodova, krenula je prema Levantu, a odatle na Kipar, gdje je uspjela uništiti tvrđavu Limassol, ubivši oko pet hiljada Kiprana. Vratila se u Kairo noseći hiljadu zarobljenika, pored plijena koji je nošen na kamilama i mazgama.

U trećoj kampanji, Barsbay je imao za cilj osvojiti otok i podvrgnuti ga svojoj vlasti. Pripremio je kampanju koja je bila veća od prethodne dvije, brojnija i bolje opremljena. Sto osamdeset brodova isplovilo je iz Rašida 829. hidžre / 1426. godine nove ere i uputilo se prema Limasolu. Nije prošlo dugo prije nego što su se predali egipatskim snagama 26. šabana 829. hidžre / 2. jula 1426. godine nove ere. Kampanja se pomaknula na sjever, na otok Kipar. Kralj otoka pokušao je potisnuti egipatske snage, ali nije uspio i zarobljen je. Egipatske snage zauzele su glavni grad Nikoziju, i tako je otok ušao u poslušnost mamelučke države.
Kairo je slavio povratak pobjedničkog pohoda, noseći vijence pobjede. Pohod se probijao ulicama Kaira, gdje se narod okupio da dočeka heroje 8. ševvala 829. godine po hidžri / 14. augusta 1426. godine. Gomila od 3.700 zarobljenika marširala je iza povorke, uključujući kralja Janusa i njegove prinčeve.

Barsbay je primio kralja Kipra u dvorcu, a u njegovom prisustvu bile su delegacije iz različitih mjesta, kao što su: šerif Meke, glasnici Osmanlija, kralj Tunisa i neki turkmenski prinčevi. Janos je poljubio zemlju u Barsbayevim rukama i molio ga da ga pusti. Sultan je pristao platiti dvjesto hiljada dinara kao otkupninu, uz obećanje da će Kipar ostati podložan mamelučkom sultanu, da će on biti njegov zamjenik u upravljanju njime i da će plaćati godišnji danak. Od tada je ostrvo Kipar ostalo podložno Egiptu, sve do 923. godine po Hidžri / 1517. godine nove ere, kada je mamelučka država pala u ruke osmanskog sultana Selima I.

Zašto smo bili sjajni
Knjiga (Nezaboravne zemlje) autora Tamera Badra